Nakon godina lobiranja, ICT sektor, konačno je dobio 'svoju' vertikalnu os u Strategiji pametne specijalizacije. Jučer je naime, u e-savjetovanje pušten Prijedlog nacrta strategije pametne specijalizacije do 2029. godine. U njemu je dodno novo tematsko prioritetno područje - Digitalni proizvodi i platforme.
Ovaj Prijedlog posljednjih godinu dana bio je na usaglašavanju, i premda su rokovi neprestano pomicani, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo obrazovanja, zaduženi za ovaj dokument, uspjeli su ga poslati u javnu raspravu prije kraja godine.
Kako je pojašnjeno u dokumentu – taj TPP obuhvaća dijelove informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) i kreativnih industrija koji većinu svoje dodane vrijednosti ostvaruju pružanjem usluga povezanih s IT-om, što uključuje razvoj prilagođenih i gotovih softvera ili softver kao uslugu (SaaS) .
Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP/ICT-ja, ističe kako je hrvatski ICT sektor sada dobio svoje zasluženo i strateško mjesto među sedam ključnih tematskih prioritenih područja za poticanje istraživanja, razvoja i inovacija.
- Mnogi će u ovoj specijalizaciji prepoznati tek mogućnost "povlačenja EU sredstava", no sredstva će prvenstveno biti namijenjena promjeni samog sektora i industrije, gdje je cilj napraviti kvalitetan odmak od servisnih usluga, od kojih danas žive mnoge uspješne ICT firme, prema stvaranju vlastitih platformi i digitalnih proizvoda, koji donose znatno veću dodanu vrijednost, veću mogućnost rasta i skaliranja firmi, rast globalne konkurentnosti te još bolje mogućnosti izvoza – stoji u Balenovoj objavi na društvenim mrežama.
U dokumentu stoji: Dionici ovog novog tematsko prioritetnog produčja su istraživački i poslovni subjekti koji se bave računalnim programiranjem i povezanim konzultantskim aktivnostima, uključujući razvoj modula i komponenti za UI i velike podatke (što se također naziva temeljnim IKT rješenjima i platformama ), gaming i kreativna rješenja za buduće prilike u području metaverzuma , tehnologije razvoja softvera i low-code alate (Devtech), Fin-tech i disruptivne usluge, uključujući lance blokova, Edu-tech, uključujući gamifikaciju te pametna i digitalna rješenja za javni sektor, kao što su Smart City i slična rješenja za otoke i sela.
Ovaj TPP također uključuje proizvođače IKT opreme i hardverskih komponenti koje su snažno i nerazdvojivo povezane s ugrađenim softverom i ostalom softverskom podrškom potrebnom za njihovo potpuno funkcioniranje. Iako se mnoge IKT tvrtke iz ovog TPP-a sa svojim uslugama ili rješenjima smatraju važnim pokretačima transformacijskih ciljeva drugih TPP-ova, ovdje ih možemo smatrati ciljnim skupinama u smislu produktizacije njihovih usluga razvoja softvera.
Nadalje, u ovom TPP-u naglasak se može proširiti na tržište razvoja softvera i usmjeriti na nove i inovativne proizvode za same developere, područje u kojem globalno tržište ubrzano raste zbog sveopćih potreba digitalne transformacije.
U obrazloženju uvođenja novog TPP dati su primjerti kako se IKT uklapa u već postojeće osi te tko se može prijaviti u okviru novog TPP-a.
Tako se nekoliko mogućih primjera primijenjenih projekata za istraživačko-razvojne aktivnosti:
"Možemo imati IKT projekte koji će kreirati softverske proizvode za e-zdravlje kroz istraživanje i razvoj. Takva će projektna prijava odabrati primarni TPP „Personalizirana briga o zdravlju“. Istodobno će se u TPP „Digitalni proizvodi i platforme“ uključiti i neki drugi, ali sličan inovativni softver za upravljanje procesima specijaliziran za veće poslovne sustave i primjenjiv u više sektora. Također, u slučaju da imamo projekt koji ima svoju primarnu primjenu u primjerice TPP-u „Pametna i čista energija“ zbog eksperimentalnog razvoja sustava za daljinski nadzor i kontrolu elektrane, takav sustav također može postati novi softverski proizvod koji može raditi u drugom sektoru za poslove nadzora na daljinu i kao takav može se koristiti u TPP-u „Digitalni proizvodi i platforme“.
Takav projekt će pridonijeti IKT transformacijskom cilju prijelaza iz razvoja prilagođenih usluga za jednog klijenta prema proizvodima primjenjivim u različitim industrijama diljem svijeta, odnosno pomaku od trenutnog procesa razvoja za svakog kupca pojedinačno. Procesi i modeli razvoja za individualni prilagođeni softver i za produktizaciju softvera značajno se razlikuju s obzirom na proces, alate i vještine. Ovdje je važno napomenuti da su prethodni pozivi za istraživanje, razvoj i inovacije dodatno bodovali prijave ako projekt uz primarni TPP ima primjenu u nekom drugom TPP-u.
Drugi slučaj predstavljaju IKT projekti za koje će jedini prikladni TPP biti „Digitalni proizvodi i platforme“ jer se prema transformacijskim ciljevima ne uklapaju ni u jedan drugi TPP. Takvi će IKT projekti prevladavati, zbog čega je za njih i razvijen novi TPP. Tipični primjeri takvih projekata su alati za low-code aplikacije, različiti univerzalni moduli umjetne inteligencije ili softverski proizvodi u području FinTech-a koji ni na koji način nisu povezani s ostalih 6 područja.
U pogledu razgraničenja IKT projekata na pozivima za istraživanje, razvoj i inovacije potrebno je naglasiti sljedeće: svaki projekt mora navesti ima li izravnu, primarnu ili isključivu primjenu definiranu u prvih šest TPP-ova, a ako ne, onda je njegov primarni i jedini TPP ovaj novi TPP, pojašnjeno je u Nacrtu prijedloga Pametne specijalizacije za razdoblje do 2029. godine.
