Polugodišnje brojke o registracijama novih automobila pokazuju neslavno prvo mjesto naše zemlje, kažu iz agencije Promocija plus koja se pozabavila analizom polugodišnjih tržišnih rezultata kako na hrvatskom tržištu automobila, tako i na tržištima ostalih europskih zemalja. Hrvatska je, naime, u usporedbi s ostalim zemljama EU zabilježila najveći međugodišnji šestomjesečni pad - čak 54,4 posto, Španjolska je na drugom mjestu ove ljestvice (-50,9 posto), dok je Portugal treći (-49,6 posto). Pad veći od 40 posto zabilježen je još u dri države: Italiji (-46,1 posto), Bugarskoj (-44,5 posto) i Grčkoj (-44,2 posto).
Svim državama koje su na vrhu ljestvice negativnog trenda zajedničko je da su južnoeuropske i mediteranske zemlje te da su sve značajno naslonjene na turizam. Iz toga proizlazi i veza između pada broja turista i pada broja prodanih novih automobila. Pad turističkog prometa rezultirao je i padom potražnje za rent-a-car vozilima koja su činila značajne udjele prodaje novih vozila u svim turističkim zemljama.
- To je posebno vidljivo u Hrvatskoj gdje je u prošlogodišnjim brojkama o prodaji vozila za prvih pola godine svako drugo novo vozilo bilo registrirano za potrebe najma. Poremećaji na tržištu nastali s prvim lock-downom u proljeće ove godine poklopili su se s tradicionalnim mjesecima najvećih isporuka vozila rent-a-car kućama (poglavito u travnju i svibnju) što je posljedično proizvelo i veliki "manjak" - objašnjavaju iz agencije Promocija plus.
Iz preostalih zemalja članica EU izdvajaju se one koje su zabilježile pad između 30 i 40 posto. U Francuskoj je tržište novih automobila palo 38,6 posto, u Austriji 35,9 posto, u Poljskoj 35,4 posto. Slijede Slovačka (-34,7 posto), Njemačka, Irska i Estonija (sve tri zemlje s -34,5 posto), Luxemburg (-33,2 posto), Slovenija (-31,9 posto), Latvija i Rumunjska (-30,7 posto), te na kraju Belgija (-30,2 posto). Osam zemalja članica EU bilježe pad ispod 30 posto: Nizozemska (-29,9 posto), Litva (-28 posto), Danska (-27,7 posto), Češka (-26 psoto), Cipar i Mađarska (obje po -25,3 posto), Švedska (-25,1 posto) i Finska (-21,4 posto). Ukupni pad svih zemalja članica EU (EU-27) iznosi 38,1 posto. Tri zemlje EFTA-e bilježe pad sličan onom zabilježenom u članicama EU. Tako je najveći pad među ovim zemljama zabilježen na Islandu (-42,5 posto), a potom u Švicarskoj (-34,3 posto) i Norveškoj (-24,3 posto). U donedavnoj članici EU, Velikoj Britaniji, brojke su se na brojčaniku zaustavile na -48,5 posto.
Iz sadašnjih pokazatelja za države EU uočava se smanjivanje međugodišnjeg pada za usporedne mjesece. Tako je na razini EU-27 ovogodišnji mjesec lipanj bio slabiji za 22,3 posto od lanjskog. Svibanjske su brojke ukazivale na pad od 52,3 posto u odnosu na isti mjesec lani, a najveći je pad zabilježen u travnju s minusom od 76,3 posto.
Hrvatski međugodišnji trendovi prate ove zabilježene u EU-27. Tako je međugodišnji pad u travnju u odnosu na isti mjesec lani iznosio 87,4 posto, da bi se u naredna dva mjeseca taj pad postupno smanjivao (u svibnju na -76,2 posto, a u lipnju na -49,6 posto). Iz brojki o registracijama novih vozila u posljednjih šest tjedana vidljivo je kako se ova linija trenda polagano ispravlja, odnosno ovogodišnje se brojke polako na tjednim razinama primiču lanjskim brojkama.
U slučaju zadržavanja sadašnje epidemiološke situacije i ekonomske aktivnosti u EU-27, ali i u Hrvatskoj - smatraju u Promociji plus - za pretpostaviti je da će se nastaviti zabilježena tendencija smanjenja međugodišnje i međumjesečne razlike.
čudno...a tako jaka zemlja i velika kupovna moć, heheheh