Brođanin Milivoj Hucaljuk, kojeg nazivaju ocem hrvatskih besposadnih letjelica, predstavio je prototip svojeg najnovijeg besposadnog sustava Fenix 5. Riječ je o posljednjoj u nizu letjelica koje je sam izradio otkako je prije 27 godina ušao u taj svijet. Fenix 5 usavršena je i visokosofisticirana kombinacija dviju kategorija besposadnih letjelica, helikoptera i aviona, koja se koristi za iznimno zahtjevna snimanja u civilne i vojne svrhe.
Napredak svih parametara
– U odnosu na prethodni Fenix 4, novi model donosi napredak po svim parametrima. Vrijeme trajanja leta produljeno mu je s dva na tri sata, a domet mu je toliki da u Slavonskom Brodu može nadzirati stotinu kilometara savske granice. Uz to, Fenix 5 je tiši, ima bolje aerodinamičko rješenje, može nositi više senzora i praktičniji je za krajnjeg korisnika – kaže Hucaljuk.
S prvim znacima rata, u srpnju 1991. godine, Hucaljuk je znanje i iskustvo stečeno u sportskom zrakoplovstvu počeo pretvarati u izradu letjelica za vojnu primjenu. Od tada se bavi isključivo konstrukcijom i upotrebom besposadnih sustava. Od skupine kojom je on zapovijedao ustrojena je profesionalna postrojba HV-a s besposadnim sustavima.
U međuvremenu je njegov rad toliko evoluirao da, za razliku od većine drugih proizvođača čije se letjelice koriste samo za videoprodukciju i snimanje fotografija, on proizvodi kompletne sustave sa senzorima koji prikupljaju informacije iz zraka u vojne i geodetske svrhe, za zaštitu prirode i slično.
– Poput uobičajenih komercijalnih dronova, tzv. multirotora, i Fenix ima vertikalno polijetanje, ali on se nakon toga iz helikoptera pretvara u avion. Zahvaljujući tome, leti znatno brže i dulje. Ne treba mu veliki prostor za slijetanje jer je ono također vertikalno – objašnjava Hucaljuk i dodaje da se cijena ovakve letjelice kreće od 20 tisuća eura naviše.
Njegove usluge danas koriste Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Ministarstvo zaštite okoliša, Poljoprivredni fakultet u Osijeku te Geodetski i Šumarski fakultet u Zagrebu. Prije dvije godine snimao je i površine pod ječmom i pšenicom za tvrtku Belje radi zaštite od bolesti i prihrane.
– Moji su sustavi dizajnirani i opremljeni u skladu sa specifičnim zahtjevima korisnika, koje ujedno obučavam za sigurnu i učinkovitu upotrebu. Primjerice, hrvatski vatrogasci već pet godina koriste moj sustav, a ja im pomažem u održavanju i modificiranju. U izvanrednim situacijama poput požara i poplava pridružujem im se da im pružim potporu – nastavlja stručnjak iz Slavonskog Broda.
Izgubili lidersko mjesto
Žalosti ga što je Hrvatska u vrijeme Domovinskog rata bila regionalni lider na području besposadnih sustava, a danas su nas pojedini susjedi pretekli. Vojska je, kaže, nakon rata povukla ručnu kočnicu u izradi besposadnih sustava, što je i normalno, ali je pri tome zaustavljen i razvoj.
– Još nema konkretnih pomaka koji bi omogućili da ovakvi sustavi u dovoljnoj mjeri zažive u Hrvatskoj. Ipak, postoje najave i dobre želje da ćemo se vratiti na razinu sposobnosti koju smo imali u ratu, pa se nadam dobrim vijestima – zaključio je Hucaljuk.
>> Pogledajte kako će izgledati prva hrvatska podmornica
Nije vojska već crvena banda povukla ručnu na sve u vezi sa vojskom i razvojem hrvatske. Račan je donio zakon o radu koji je uništio hrvatske radnike. Milanović je na nagovor Josipovića donio njegov zakon o ovrsi koji je ubio svaku nadu. Ne moraš ubiti čovjeka, dovoljno je da mu blokiraš račun i ubio si ga bez metka. Gdje pored toga ima mjesta za razvoj takvih sustava za HV. Nema kod njih slučajnosti.