07.04.2023. u 07:46

Prvi moderni instaliran na pametnom telefonu bila je Siri na iPhoneu 2011. U studenome 2014. Amazon je svijetu predstavio Alexu i Echo, nekoliko godina kasnije pojavili su se i sustavi umjetne inteligencije poput ChatGPT-a

Čvrsta alatka u borbi protiv korupcije u Hrvatskoj mogla bi postati – Gabi. Ima li imalo smisla za gerilski marketing, Vlada bi virtualnog asistenta koji će građanima pomagati u prijavi korupcije na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave mogla nazvati po ženi koja je jedna od najzaslužnijih što se o korupciji toliko govori. U Banskim dvorima prije točno tri godine građanima je predstavljen Andrija, prvi digitalni asistent u borbi protiv koronavirusa koji je ime dobio po dr. Štamparu. Rečeno je tada da će svim korisnicima pametnih telefona Andrija pomagati da preko ugrađenih algoritama "obave samoprocjenu vlastitog zdravstvenog stanja", pa ako uoče određene simptome, Andrija će im reći trebaju li se javiti liječnicima.

Red je da zbog spolne ravnopravnosti novi virtualni asistent bude žensko, a pođe li sve po planu, građanima bi Gabi pomagala u samoprocjeni vlastite koruptivnosti, pa da znaju imaju li razloga za zabrinutost i trebaju li se prijaviti. "Gabi, došla sam do doktora preko veze, prijateljičine sestre koja radi u bolničkoj kuhinji. Dobila sam termin za CT pola godine prije roka. Je li to korupcija?", pitat će zabrinuta građanka, a Gabi će je umirujućim glasom uputiti neka joj pošalje kuharičine podatke, kako bi državni algoritmi mogli odraditi svoj posao. "Gabi, svaki put kad glasam u Saboru, osjećam se nekako... prodano. Je li to jedan od simptoma korupcije?", pitat će korisnik koji će se predstaviti samo inicijalima H. Z. Hm..., zamislit će se Gabi. "To bi mogao biti i simptom kleptokracije. Je li se taj osjećaj javljao i prije ili tek kad ste postali dio većine"? Tu-tu-tu...

Kako bilo, Vlada je sa svojim virtualnim asistentima silom prilika u javni prostor lansirala nešto što je u zapadnom svijetu već dobro poznato. Prema najkrnjoj definiciji, inteligentni virtualni ili osobni pomoćnici su softverski agenti koji odgovaraju na pitanja i bespogovorno ispunjavaju zadatke. Puštaju glazbu po želji, pale klima-uređaje i svjetla, dižu rolete... Prva poznata glasovno aktivirana igračka bila je "Radio Rex" puštena na tržište 1922. godine. Radilo se o drvenoj igrački u obliku psa koji bi izlazio iz svoje kućice kad bi ga netko pozvao. Bell Labs je 30 godina kasnije predstavio Audrey, stroj za automatsko prepoznavanje brojeva, a IBM je 1961. izišao s glasovno aktiviranim kalkulatorom IBM Shoebox. Eliza je bila prvi računalni program za obradu prirodnog jezika ili chatbot. Otac joj je profesor na MIT-u Joseph Weizenbaum. Njegova ga je tajnica navodno jednom prilikom zamolila da iziđe iz ureda kako bi ona i Eliza napokon mogle malo nasamo porazgovarati, što je profesora šokiralo.

Tako je nastao tzv. Eliza efekt, tendencija da se nesvjesno pretpostavi da je ponašanje računala analogno ljudskom. Kao oblik antropomorfizacije. Na Sveučilištu u Pittsburghu pet je godina sedamdesetih razvijan program koji bi baratao barem s tisuću riječi. Rođena je Harpia. Lansiranje prvog pametnog telefona IBM Simon 1994. postavilo je, tvrde upućeni, temelje za pametne virtualne pomoćnike kakve danas poznajemo. Prvi moderni instaliran na pametnom telefonu bila je Siri na iPhoneu 2011. U studenome 2014. Amazon je svijetu predstavio Alexu i Echo, nekoliko godina kasnije pojavili su se i sustavi umjetne inteligencije poput ChatGPT-a, a u igru je u međuvremenu ušao i Google sa svojim asistentom te Samsung s Bixbyjem. Kao prednosti se navode štednja vremena i brzina jer čovjek može napisati samo 60 riječi u minuti, a izgovoriti čak do 200. Osmišljavaju se digitalni rokovnici koji bi sami organizirali rasporede života svojih "vlasnika". Pojavile su se, uzgred, i neke etičke dvojbe, od toga da uređaj kao prekaljeni udbaš uvijek sluša i može pohraniti transkripte razgovora kako bi personalizirao svoje iskustvo.

No, uređaj se, umiruju nas proizvođači, može lako isključiti (aha, kao da nismo čuli za HAL 9000). Postoji i opasnost da virtualni asistenti filtriraju podatke, pa da korisnicima nude samo ono za što su sigurni da će ih zadovoljiti. Mogu, dakle, poprimiti ulizivački mentalitet. Osim toga, način izražavanja i karakteristike glasa vlasnika mogu odati informacije o njegovu biometrijskom identitetu, osobinama ličnosti, obliku tijela, zdravstvenom stanju i emocijama. Istraživači s kalifornijskog sveučilišta Berkeley objavili su prije nekoliko godina rad o tome da se zvučne naredbe koje ljudsko uho ne može detektirati mogu ugraditi u glazbu ili govorni tekst, manipulirajući time virtualnim pomoćnicima da obave određene radnje, a da korisnik to i ne primijeti. Ima takvih znakova upozorenja još, ali nećemo sad sitničariti i paničariti. Idemo prvo riješiti tu korupciju. Nestrpljivo se, eto, čeka da zaživi Vladina platforma vrijedna 640.000 eura "Prijavi korupciju, ne budi smradex!", pa da virtualna asistentica Gabi iskoči na zaslon i kaže: "Bok, ja sam Gabi, kako ti mogu pomoći?"

VIDEO: Uhićen Peter Murrell, suprug bivše škotske premijerke Nicole Sturgeon

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije