Umirovljenici su čini se vrlo moćna skupina, pogotovo prije izbora. Ovoga puta lokalnih. Dokazuje to odustajanje Ministarstva unutarnjih poslova od odredbe u sklopu izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama prema kojoj bi vozači stariji od 65 godina morali na obvezni liječnički pregled za produženje vozačke dozvole po navršenju 65. godine života, a ne kao do sada tek s 80 godina.
Stariji vozači rizična skupina
Nakon što je MUP tu odredbu objavio u Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka izmjena Zakona, umirovljenici su se digli na noge. Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) u ime 300.000 umirovljenika i oko 250.000 vozača starijih od 65 godina pisali su otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću ističući kako je to štetna i nepotrebna inicijativa s naglaskom kako si trećina njih taj pregled neće moći priuštiti. I Vlada je, odnosno MUP kao predlagač Zakona izostavio tu odredbu u Prijedlogu izmjena Zakona. Politički pragmatizam je opet pobijedio, baš kao i u Milanovićevoj vladi, kada je u ljeto 2014. godine u noveli Zakona o sigurnosti prometa na cestama donijeta odredba o obveznom liječničkom pregledu za vozače starije od 65 godina, koje je stavljeno izvan snage samo 9 mjeseci kasnije. Dakako, na inzistiranje umirovljeničkih udruga, a sve u predvečerje parlamentarnih izbora u jesen 2015. godine.
Zaista, liječnički pregled koji stoji 585 kuna nije mali izdatak, pogotovo za umirovljenike, ali pravo je pitanje zašto država ne smanji cijenu tih pregleda ili umirovljenicima koji imaju manje mirovine ne subvencinira preglede. Posve je jasno da su stariji vozači rizična skupina baš kao što su to i mladi vozači od 18 do 24 godine, koji su pod posebnim režimom i već zakonski imaju neka ograničenja i veće kazne od drugih vozača, a donedavno su imali i ograničenje o najvišoj dopuštenoj snazi automobila od 109 KS, što je ukinuo Ustavni sud. Svrha je takvih propisa ublažiti rizičnost onih koji su doista prema statistikama najrizičniji vozači.
Prema podacima iz diplomskog rada Danijela Petrinića s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu iz 2016. godine, od ukupno 2,301.463 hrvatska vozača (prema podacima iz 2014. godine), 236.251 vozač odnosno 10,3% je bio stariji od 65 godina. U 2014. su vozači stariji od 65 godina skrivili 2786 prometnih nesreća odnosno 9,5% od ukupnog broja nesreća, s poginulima su skrivili 32 prometne nesreće, a s ozlijeđenima 940. U istoj je godini druga rizična skupina vozača - vozači od 18 do 24 godine starosti, kojih je 2014. bilo 171.533 - prouzročila 4011 prometnih nesreća odnosno 13,7% od ukupnog broja nesreća prema dobi vozača.
Mladi vozači češće voze
Kad vozače starije dobi usporedimo prema drugim vozačima, dolazimo do zaključka da su nakon mladih vozača i vozača starih od 25 do 34 godine treći najriskantniji vozači prema skrivljenim prometnim nesrećama. U 2014. je godini svaki 85. vozač stariji od 65 godina skrivio prometnu nesreću, dok je svaki 45. vozač mlađi od 24 godine bio kriv za sudar (uključujući i one bez vozačke dozvole). Za nesreću je bio kriv svaki 80. vozač od 25 do 34 godine starosti, svaki 97. vozač od 35 do 44 godina starosti. Ali, u obzir treba uzeti i činjenicu da pojedine dobne skupine vozača češće voze.
– Mladi vozači izazivaju više nesreća od starih, ali ne znači da su zbog toga opasniji. Mladi vozači se više voze, a i više izlaze po noći pa je razmjerno tome i vjerojatnost nastanka nesreće veća. Mladi vozači skloniji su rizičnom načinu vožnje, ali imaju dobre psihomotorne sposobnosti. Stariji vozači većinom imaju niz bolesti, konzumiraju razne lijekove te s godinama imaju slabije reflekse i psihomotorne sposobnosti - rekao je Goran Husinec, stalni sudski vještak za cestovni promet, tehniku i procjenu motornih vozila.
Mlađi vozači češće koriste opijate i alkohol pa bi i njih trebalo preventivno pregledavati. Netko tko je sa 18 godina polagao vozački sa 40 je kronični alkoholičar ili drogeraš a nitko 47 godina ne propituje njegove vozačke sposobnosti.