Počela je špica turističke sezone, a uz nju i velike gužve na našim cestama prema moru i s mora prema unutrašnjosti. Tradicionalno, najveće gužve su subotom, kad je smjena turista i, ako ikako možete izbjeći putovanje u subotu, izaberite neki drugi dan. Veće gužve su i u nedjelju te petak popodne. Oni kojima nije toliko bitno jer nisu rezervirali smještaj na točno određeni dan ili im nije toliko važno što će "izgubiti" koji dan godišnjeg odmora proveden na moru, bolje da izbjegnu putovanje vikendom.
A kojom cestom krenuti, isplati li se više putovati autocestom koja je u normalnim okolnostima brža i sigurnija ili zbog gužvi izabrati alternativu?
U normalnim okolnostima autocesta nudi veći komfor i sigurnija je, no i mnogo je skuplja. Ako nam je korona donijela nešto dobro, to je da na autocestama kojima upravljaju državne Hrvatske autoceste već četvrtu godinu zaredom u ljetnoj sezoni ne poskupljuju cestarine. Podsjetimo, HAC je od 2017. uveo sezonsku cijenu cestarina uvećanu za deset posto na autocestama kojima upravlja, a u tome ih je slijedila i Bina Istra, koncesionar Istarskog ipsilona. I dok ni ove godine HAC neće ljeti poskupiti cestarinu, Bina Istra je i ove godine, baš kao i prijašnjih, uvela uvećane cijene, koje opravdavaju tezom da je ljetna tarifa na Istarskom ipsilonu ključna radi održavanja financijske stabilnosti projekta i nastavka gradnje punog profila od četiri vozne trake te pokrivanja povećanih ljetnih troškova upravljanja i održavanja.
No, bez obzira na to što ljetnog poskupljenja neće biti na autocestama Rijeka – Zagreb i Zagreb – Split – Ploče, koristeći državne ceste možete osjetno uštedjeti, ako se uputite njima prema moru ii s mora. Morate li baš putovati tijekom vikenda, kada su na cestama najveće gužve, može se dogoditi da putovanje autocestom ne bude mnogo brže nego državnom cestom. Prije svega, ako možete, izbjegnite zagrebačku obilaznicu koja u špicama sezone postaje pravi krkljanac u svim smjerovima. To posebno vrijedi za vozače koji ne kreću prema moru, nego zagrebačku obilaznicu koriste u lokalnom prometu. Ako, pak, krećete prema Karlovcu, a ipak ste se odlučili putovati autocestom, dobar potez može biti da na autocestu ne ulazite na Lučkom, već da koristite prvi ulaz nakon Lučkog u Zdenčini u koju možete stići Starom karlovačkom cestom ili kroz Kupinečki Kraljevec. Isto vrijedi i za one koji se vraćaju prema Zagrebu, ako želite izbjeći čekanje na Lučkom ili Demerju.
Oni koji inače putuju na jug starom cestom u normalnim okolnostima kada se ne očekuju velike gužve obično koriste dionicu autoceste Zagreb – Karlovac, jer se za 2,50 eura koliko stoji ta dionica za osobne automobile, isplati budući da je Stara karlovačka cesta prometna i ide kroz naselja pa se njome od Zagreba do Karlovca putuje dvostruko dulje nego autocestom. Ali, u špicama sezone, logika je često potpuno drugačija, jer su gužve na autocestama baš najveće od Zagreba do Karlovca i obrnuto. Zapravo, u prometnim špicama najkritičnija je dionica Zagreb – Bosiljevo, dok je nakon razdvajanja autoceste prema Splitu i Rijeci manja gužva.
No, u špicama su gužve i na Staroj karlovačkoj cesti, a nikako ne zaboravite da je od petka popodne do ponedjeljka najbolje izbjeći zagrebačku obilaznicu, kao i sve druge prometnice koje su prometna sjecišta turista. U prometnim špicama u turističkoj sezoni zagrebačka obilaznica postaje jedna velika kolona i to u svim smjerovima. Sa svih strana, kako od graničnog prijelaza Bregana, od autoceste Zagreb – Macelj, tako i s istoka od autoceste Zagreb –Goričan i Zagreb – Lipovac, vozila se slijevaju prema Lučkom i obratno od Lučkog prema svim tim smjerovima.
Za one koji s kontinenta idu prema Dalmaciji i ne žele plaćati cestarinu, Lička magistrala nudi vrlo solidan komfor. Njome se može voziti ugodno i u dobrom tempu uz uvjet da ne upadnete u veliku gužvu koja je u špicama sezone i na državnim cestama vrlo izvjesna. Na nekim dijelovima, primjerice u Lici, ako nema gužve, moguće je voziti brzo. No, ne pretjerujte s brzinom – radi vlastite sigurnosti, sigurnosti drugih sudionika u prometu, ali i policijskih radarskih kontrola koje su česte na staroj cesti. Sve su brojniji i fiksni radari. Stoga je svakako preporuka poštovati ograničenja brzine jer ušteda putovanja starom cestom naspram autoceste zaista nema smisla ako platite kaznu zbog prekoračenja brzine.
Treba istaknuti da je vožnja starom cestom opasnija i nesigurnija nego vožnja autocestom. Brojna raskrižja, vožnja kroz naselja, pretjecanja, zavojite ceste i očekivane gužve u špicama sezone samo su neke od opasnosti koje vrebaju vozače na staroj cesti. Stoga treba voziti oprezno i bez žurbe, što može biti i prednost ako se odmah tako isplanira put. Primjerice, ušteđeni novac od cestarine može dobro doći za ručak ili neki izlet, poput posjeta Nacionalnom parku Plitvička jezera. Ili možete predahnuti u slikovitim Rastokama gdje možete uživati u slapovima rijeke Slunjčice koja se u predgrađu Slunja ulijeva u Koranu ili u Korenici gdje uz poznati restoran Macola možete razgledati medvjede.
Najveća prednost stare ceste jest što se na njoj ne plaća cestarina, odnosno cestarinu ste već platili pri registraciji i kupujući svaku litru goriva, dok se autoceste naplaćuju povrh toga. Prednosti autoceste su neupitna brzina putovanja i veća sigurnost. Treba imati na umu i da na autocesti u ljetnim špicama zna biti velika gužva, naročito vikendima. Što je promet na autocesti gušći, veća je i vjerojatnost prometnih nesreća, a veliku ulogu u tome imaju umor vozača i nervoza. Stoga, ako se i nađete u koloni, ne gubite živce. Kod prvih znakova umora skrenite na odmorište uz autocestu i odmorite se. Općenito, prometne nesreće na autocestama mnogo su rjeđe nego na ostalim cestama, ali kad se dogode, često su fatalne. Stoga ni na autocesti nemojte juriti i držite propisani razmak od vozila ispred vas. Kad je promet pojačan, treba voziti vrlo koncentrirano i što je moguće više predviđati poteze drugih vozača. Svakom je vozaču u nepreglednoj koloni na autocesti vjerojatno palo napamet da kolonu obiđe po zaustavnom traku, no nemojte to činiti, jer je to jedna od najopasnijih radnji u prometu, a i kazna za taj prekršaj je paprena.
Usporedili smo putovanja autocestom i starom cestom, a za primjer smo uzeli tri pravca: Zagreb – Split, Zagreb – Rovinj i Osijek – Makarska. Očekivano se autocestom putuje brže. Do Splita se autocestom u normalnom tempu vožnje dolazi za oko četiri do četiri i pol sata. Dakako, u normalnim okolnostima kada nema gužve i ovisno o tome koliko ćete se na putu odmarati. Starom cestom će vam za isti put trebati oko pet i pol do šest sati. Cestarina od Zagreba do Splita iznosi 24 eura, a s prosječnim benzinskim automobilom za gorivo ćete još platiti oko 45 eura, pa će vas putovanje ukupno stajati 69 eura. Ako uopće ne koristite autocestu od Zagreba do Splita, uštedjet ćete novac za cestarinu, ali i na gorivu, budući da automobil troši nešto manje goriva na staroj cesti u odnosu na autocestu. Gorivo će za 366 km do Splita stajati oko 37 eura. Dakle, putovanje starom cestom stajat će gotovo upola manje nego autocestom.
Od Zagreba do Rovinja ćete kod putovanja autocestom platiti 18,4 eura cestarine, istovjetnih 9,2 eura za autocestu od Zagreba do Rijeke i 9,2 eura od tunela Učka do Kanfanara. Za gorivo za 250 km treba računati još 31 euro, što ukupno ispada 49,4 eura. Putovanje traje oko tri sata. Starom cestom ćete putovati znatno duže, pa je najveće pitanje isplativosti vrijeme putovanja. Ako se uopće ne koristi autocesta, pa ni tunel Učka, putovanje će trajati najmanje pet i pol sati, ako ne i duže. Ako se koristi barem dio autoceste i tunel Učka, to može biti razumna alternativa. Recimo ako se koristi autocesta od Bosiljeva do Rijeke i tunel Učka, cestarina bi došla 8,4 eura, a gorivo 31 euro, odnosno ukupno 39 eura. A putovanje traje oko 4 do 4 i pol sati.
Za putovanje od Osijeka do Makarske kroz BiH možete birati dvije rute, koje su podjednako isplative. Najbrža je s ulaskom u BiH u Staroj Gradiški, pa kroz Banja Luku, Livno do Šestanovca na A1. Putovanje je dugačko 465 km, košta oko 65 eura, a traje oko 6 i pol sati. Put preko Slavonskog Šamca, Doboja Zenice, Bugojna i Posušja je još jeftiniji, no vremenski malo duži. Autocestom A1 ima 730 km, a stiže se za otprilike isto vrijeme, no uz trošak od 118 eura. Dakako, ako idete kroz Bosnu i Hercegovinu pripremite se na sporije i lošije ceste, ali i zanimljiv krajobraz i odmor uz ćevape.
Avionom. Brže, jeftinije i manje stresa.