Današnja moderna vozila, posebice teretna i njihova priključna, zbog svoje složenosti, specifičnosti kao i zastupljenosti u ukupnom prometu i njihovom utjecaju na funkcioniranje prometa potrebno je uložiti znatne napore i sredstva kako bi taj tehnički sustav funkcionirao pouzdano i sigurno u procesu eksploatacije tj. tijekom cijelog životnog vijeka vozila. Naime, tijekom rada tehničkog sustava, taj sustav gubi svoje prvobitne karakteristike, odnosno one izlaze izvan dopuštenih granica odstupanja. Upravo iz tih razloga vrlo je važno redovno održavati (servisirati) takva vozila, ali isto tako i periodično obavljati zakonski propisane tehničke preglede kako bi se pravovremeno ukazalo na nedostatke koji bi mogli ugroziti sigurnost svih sudionika prometa. Uzimajući u obzir da su osnovni čimbenici sigurnosti prometa vozač, vozilo i cesta, a upravo u pogledu vozila kao čimbenika sigurnosti, tehnički pregled vozila ima veliku ulogu u prevenciji prometnih nesreća.
Teretna vozila i njihova priključna vozila upravo zbog svojih velikih masa i dimenzija prilikom nezgode mogu učiniti ogromnu štetu. Uz činjenicu da su takva vozila gotovo bez prestanka na cesti, čime se dodatno povećava rizik od nezgode, razlog je da se prilikom njihovog tehničkog pregleda obrati posebna pažnja. Značajno je istaknuti komponente koje izravno utječu na sigurnost kao što su uređaji za kočenje, uređaji za upravljanje, pneumatici i ovjes kod kojih je ispravnost posebno bitna.
Prema statistici CVH prosječna starost teretnih vozila N3 kategorije (najveće dopuštene mase - NDM veće od 12 t) je nešto više od 12 godina dok je starost priključnih vozila O4 kategorije (NDM veće do 10 t) oko 13 godina. Nepovoljnija je situacija kod teretnih vozila N2 kategorije (NDM 3,5 – 12 t) čija je prosječna starost 18,5 godina, dok je starost priključnih vozila O3 kategorije (NDM 3,5 – 10 t) čak 30 godina.
Uz godine starosti, dodatan problem prilikom eksploatacije teretnih vozila je i nekoliko puta veći godišnji prijeđeni broj kilometara u odnosu na ostale kategorije vozila. Ako promatramo posljednjih nekoliko godina teretna vozila N3 kategorije u odnosu na osobna vozila M1 kategorije prosječno prelaze gotovo 5 puta veći broj kilometara.
Prosječna neispravnost utvrđena na redovnom tehničkom pregledu u posljednjih 4 godine za N3 kategoriju vozila kreće se oko 22 % dok kod vozila N2 kategorije prosječna utvrđena neispravnost iznosi čak 33 %. Ta činjenica nije neobična s obzorom na značajnu razliku u prosječnoj starosti spomenutih kategorija vozila. Gleda li se isti vremenski period kod priključnih vozila O3 i O4 kategorije prosječna utvrđena neispravnost iznosi od 12 do 16 %.
Povećanjem starosti, ali i velike ukupne prijeđene kilometraže od iznimne je važnosti periodično provjeravati ispravnost takvih vozila, posebice izvršnih kočnih elemenata. Redovnim godišnjim tehničkim pregledima podliježu sva motorna i priključna vozila (osim lakih prikolica), no kod teretnih vozila, upravo radi ranije spomenutih razloga, situacija je nešto složenija. Teretna i priključna vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 7,5 t i teretna i priključna vozila za prijevoz opasnih tvari podliježu preventivnim tehničkim pregledima. U preventivne preglede spadaju periodični tehnički pregledi (PTP) te periodični tehnički pregledi kočnica (PTPK).
Rokovi periodičnog tehničkog pregleda su sljedeći:
- vozila do uključivo 6 godina starosti ne podliježu PTP (obavlja se PTPK i redovni TP),
- vozila stara 7 i više godina pa do uključivo 10 godina podliježu PTP svakih 6 mjeseci,
- vozila stara 11 i više godina podliježu PTP svaka 3 mjeseca.
O važnosti provjere kočnog sustava teretnih i priključnih vozila dovoljno govori i to da se specijalistički pregled kočnica PTPK obavlja svake godine, a za koju nadzornik mora imati i važeću zasebnu licencu. Kao i periodičnom tehničkom pregledu, periodičnom tehničkom pregledu kočnica podliježu sva teretna i priključna vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 7,5 t. Periodični tehnički pregled kočnica sa zračnom kočnom instalacijom obavlja se ispitivanjem ispravnog rada i performansi svih funkcija kočne instalacije te uspoređivanjem izmjerenih vrijednosti s uobičajenom tehničkom praksom za pojedine uređaje kočne instalacije. Efikasnost sustava kočenja procjenjuje se izračunom koeficijenata kočenja s obzirom na masu praznog vozila i s obzirom na najveću dopuštenu masu vozila. Izračun tih koeficijenata kočenja izrađuje se mjerenjem sile kočenja, tlakova aktiviranja izvršnih kočnih elemenata te iz podataka o masi praznog vozila i najvećoj dopuštenoj masi vozila.
Vozilo s bilo kojom tehničkom neispravnošću potencijalna je opasnost za sve sudionike u prometu. Takvo vozilo direktno može ugroziti život vozača i suvozača, drugih vozača, biciklista i pješaka. Odgovorno postupanje i briga za samo vozilo od strane odgovornih osoba, vozača, servisera pa do nadzornika u stanici za tehnički pregled u pogledu kvalitetne provedbe provjere sigurnosti vozila od velike je važnosti za učinkovito obavljanje zadataka za koje je namijenjeno teretno vozilo. Uz to i poštivanje zakonskih odredbi stoga je važno, prvenstveno iz sigurnosnog aspekta očuvanja života ljudi, ali i cjelokupnog eko sustava.
