Batat (Ipomea batatas), koji je preko Portugala stigao iz Perua u
Europu, a prije desetak godina i do Hrvatske, već je postao
prepoznatljiv i na našim prostorima.
Uostalom, o toj povrtnoj biljci kojom se danas prehranjuju milijuni
ljudi u Kini i na afričkom kontinentu pisali smo i u Vrtu, posebice o
njezinim prehrambenim i zdravstvenim svojstvima koja su potakla i prve
domać uzgajivače da se prihvate komercijalne proizvodnje u
Višnjici kraj Slatine gdje se batat od prošle
godine sadi na poljima tamošnje Poljoprivredne zadruge (tel.
033/401-650), vlasnice Ksenije Plantak.
Za uzgoj te suptropske biljke na slavonskim poljima
najzaslužniji je Želimir Bušić (mob. 091/4546-136), poznati
stručnjak i praktičar, ali i zaljubljenik u poljoprivredu. S
tolikim se zanosom posvetio uzgoju te kuluture da se već
udomaćila krilatica Bušić tata hrvatskog
batata.
Budući da je ta vrsta povrća malo poznata, gotovo za cijelu
Europu trebalo je provesti različita
istraživanja prije uzgoja, čega se pak prihvatio Agronomski fakultet u
Zagrebu navodi Želimir Bušić, koji je i
sam bio blizak svim tim pokusima.
Smatra da nije slučajno što je prva komercijalna proizvodnja
krenula na dobru Ergele Višnjica gdje su u pravilu
pjeskovita i lakša tla koja ponajbolje odgovaraju tlu
pradomovine batata. Uporedo s time u Višnjici su otpočeli s
proizvodnjom sadnog materijala koja je, priznaju, tehnološki
vrlo zahtjevna jer uspijeva tek uz određenu temperaturu, vlažnost zraka
i svjetla, a uz to uvjetovala je i znatnija početna ulaganja.
Ovog će proljeća iz obnovljenih stoljetnih zgrada
nekadašnjeg imanja grofa Draškovića izići
više od 600.000 sadnica, od kojih će dio zasaditi na
vlastitu zemljištu, potom u kooperanata, a ostalo je
namijenjeno hobistima kojh je, kaže Želimir Bušić, sve
više. Jer batat je zdravo i prehrambeno vrijedno
povrće, a proizvodnja je isplativija od bilo koje druge.
Kooperante opskrbljuju sadnim materijalom i tehnologijom,
otkupljuju im sav rod te jedobit po hektaru i do
80.000 kuna, a računica je još povoljnija u uzgajivača koji
sebi sami nađu kupce. Batat, naime, na domaćem tržištu,
uglavnom po trgovačkim lancima, doseže maloprodajnu cijenu i do 16 kn,
a istodobno se vani prodaje po 4 - 5 eura.
Na ergeli Višnjica batatom sade do 15 ha zato što
se na istom tlu ta kultura može naći tek svake četvrte godine, ali zato
sve više potiču njezin uzgoj u
kooperanata na susjednim slavonskim i podravskim poljima te u Istri i
Dalmatinskoj zagori.
TRAGOM VAŠIH PITANJA Poljoprivredna zadruga Ergela Višnjica kraj Slatine