Austrijski političar Erhard Busek, nekadašnji koordinator EU za jugoistočnu Europu, a sada savjetnik češke vlade, koja trenutačno predsjeda Unijom, svojom tvrdnjom da je slovensko-hrvatski granični spor i blokada hrvatskih pristupnih pregovora “političko pitanje”, našao se u oprečnom položaju prema Šveđanima, koji će uskoro preuzeti predsjedanje EU.
Ohrabrujući je stav švedskog ministra vanjskih poslova Carla Bildta, prema kojem blokada hrvatskih pristupnih pregovora narušava same fundamente Unije koji se oslanjaju na vladavinu prava. Granični problemi stvar su bilateralnih odnosa između dviju država i ti problemi moraju se rješavati pravnim sredstvima. Međutim, Busek je u igru unio i već dobro poznati “balkanski paket”, prema kojemu bi sve države tzv. Zapadnog Balkana u EU morale ući “u paketu”, što je, dakako, u praksi teško ostvarivo jer se te zemlje nalaze na međusobno sasvim različitim razinama gospodarskog i političkog razvoja.
Busek svoj “balkanski paket” nastoji objasniti primjerom navodnog “suparništva” između Slovenije i Hrvatske. Smatra da bi se takvo “suparništvo” moglo ponoviti između drugih država Zapadnog Balkana, čime sam sebe dovodi u proturječje, prije svega zbog toga jer Slovenija nije među državama Zapadnog Balkana. Ona je punopravna članica EU i čak sudjeluje u eurozoni. Poznato je da je Slovenija ušla u Uniju i u NATO s otvorenim pitanjima granice s Hrvatskom, što tada nikome u Uniji, pa očito ni Buseku, nije smetalo. Granični problem između Slovenije i Hrvatske nije, kako tvrdi Busek, politički problem, nego pravni, koji se mora riješiti pravnim sredstvima, a ohrabrujuće je da švedski ministar vanjskih poslova to tako i vidi. Švedska će za kratko vrijeme preuzeti predsjedanje EU. Slovenija se ne ubraja na tzv. Zapadni Balkan.
Ona sada kao članica Unije blokira jednu zemlju kandidatkinju, što proturječi politici Unije, u čijim je temeljima zacrtana vladavina prava, isto kao i proširenje na druge europske zemlje. Prema Carlu Bildtu, proširenje je zacrtano u samoj prirodi EU. S druge strane, u predizbornoj kampanji za Europski parlament, gotove su sve stranke u Austriji, pa i Busekovi narodnjaci (ÖVP), preuzeli populistička stajališta kad je riječ o proširenju EU, i odnosu Beča prema Bruxellesu.
Poznato je da su građani u Austriji protiv proširenja, osobito protiv ulaska Turske u Uniju. Naravno da bi Busekov “paket” znatno usporio proširenje, pa se postavlja pitanje do koje su mjere Busekove postavke na tragu populizma koji prati izbore za Europski parlament.
