Nexus Private Equity Partneri, društvo za upravljanje fondovima rizičnog kapitala, zasad ima jedan otvoreni investicijski fond rizičnog kapitala s privatnom ponudom Nexus Alpha, u koji su uložili isključivo domaći ulagači. Marko Lesić, predsjednik uprave društva, kaže da postoje planovi za osnivanje još jednog fonda. No i postojeći zasad niže investicije, a posljednja dva zvučna ulaganja bila su u Kozmo te Aqua Maritime. Lesić kaže da su u tijeku pregovori s još desetak potencijalnih kandidata za nova ulaganja. Smatra kako će PE fondovi zbog krize napokon i u našoj zemlji dobiti na važnosti. Tome bi mogla pripomoći i odluka Vlade o uključivanju fondova rizičnog kapitala u pomoć gospodarstvu. Siguran je, nadalje, da najavljene mjere nisu vatrogasne, nego dugoročni pristup koji će prave rezultate donijeti sljedećih godina. Razlog tome je što su isto provele i neke druge zemlje, a to je pridonijelo razvoju gospodarstva.
Vlada u program gospodarskog spasa planira uključiti i fondove rizičnog kapitala, što je praksa vani. Očekujete li uspjeh takvog modela?
Kada govorimo o fondovima za gospodarsku suradnju (FGS), naše razumijevanje inicijative Vlade jest da je riječ o kreiranju aktivne srednjoročne politike gospodarske suradnje privatnog i javnog sektora te poticanju investicija u perspektivne projekte na striktno tržišnim principima više nego o “spašavanju“. Vlada kroz takve modele može sudjelovati kao jedan od financijskih investitora i efektivno povećati investicijski potencijal, što svakako podiže moguću ukupnu razinu investicija i djeluje na ukupnu ekonomsku aktivnost.
• Kakva su iskustva takvog modela u drugim zemljama i kakva su očekivanja od domaćeg?
Iskustva sa sličnim modelima vani su pozitivna, pogotovo u svjetlu sudjelovanja, primjerice, mirovinskih fondova kao investitora u fondove rizičnog kapitala – koji svuda u svijetu i jesu dominantna vrsta investitora u PE fondove. Prednost kod takve suradnje jest poklapanje kombinacije duljeg investicijskog horizonta mirovinskih fondova i očekivanog relativno većeg prinosa na ulog.
Naime, PE fondovi po svojoj biti nisu špekulativni investitori koji trguju na burzama, nego fokusirani investitori koji svoj povrat traže na dulji vremenski rok, što apsolutno odgovara institucionalnim investitorima s duljim investicijskim horizontom. Smatramo da država može apsolutno poprimiti takav investicijski stav i aktivno se uključiti kao jedan od investitora te ostvariti višestruke benefite, kao, primjerice, podizanje ukupne neizmjerno potrebne investicijske aktivnosti u kratkom roku, generiranje prinosa na investirani kapital u srednjem roku, podizanje razine efikasnosti poslovanja, uvođenje standarda korporativnog upravljanja na najvišim razinama te poticanje tržišne utakmice. Ispune li se određeni uvjeti, prvi ovakvi fondovi mogli bi početi djelovati na tržištu već potkraj prve polovice 2010. godine.
• Iza vas su dvije zvučne akvizicije ostvarene posljednjih tjedana. Zašto odluka za Kozmo i Aqua Maritime?
Nove su investicije (Kozmo i Aqua Maritime, kao i Promotehna) etablirane tvrtke na domaćem i regionalnom tržištu, i u oba slučaja smo zaključili da postoji kritična masa kombinacije kvalitete poslovnog koncepta, menadžmenta i prostora na tržištu gdje vidimo mogućnost rasta.
Fond Nexus Alpha zamišljen je i osnovan kao fond koji može investirati i u projekte koji tek startaju, ali i tvrtke koje su već etablirane i trebaju dodatni kapital za ekspanziju. U ovom trenutku smatramo da ima prostora u oba segmenta i aktivno radimo s desetak potencijalnih kandidata za nove investicije.
• Kakvi su planovi za Kozmo?
Kozmo je tvrtka koja je kao drogerija prepoznatljiva na tržištu RH i BiH, i kao sustav uspješno funkcionira. Dodatno, smatramo da taj segment maloprodaje ima velik potencijal i vidimo Kozmo kao priliku da ekspanzijom mreže i fokusiranjem na potrebe kupca stvorimo tvrtku koja će ponudom i dojmom upotpuniti ponudu na tržištu, zauzeti mjesto u životima svojih kupaca te time stvoriti dodatnu vrijednost kako za kupce i zaposlenike tako i za nas kao investitore.
• A Aqua Maritime?
Aqua Maritime je primjer dobro osmišljenog koncepta razvoja i plasmana proizvoda, koji se oslanja na svoje jake strane u obliku dizajna i odabira proizvoda i organizacije koncepta i izgleda prodaje, i ne troši resurse na aktivnosti koje njihovi partneri efikasnije obavljaju. To je spoj kvaliteta koji vrhunski menadžment prakticira i uspješno širi, zajedno s franšiznim načinom planiranog širenja poslovanja koji smatramo efikasnim za brzu ekspanziju tvrtke.
Bitno je napomenuti da Aqua svoju snagu crpi iz domaćeg, mediteranskog, podrijetla i ugrađuje ga u svaki element svog nastupa na tržištu, što vidimo i kao mudar način izgradnje i širenja brenda. Planovi su dokapitalizacijom nastaviti širiti postojeću mrežu od 39 Aqua lokacija, kako na tržištu RH tako i (dominantno) na turistički atraktivna tržišta Mediterana poput Španjolske, Italije, Francuske, Grčke i Turske, ali i Velike Britanije.
• Zašto se skrivaju iznosi ulaganja te kakvi su planovi za nova ulaganja?
Ne objavljujemo iznose ulaganja zato što je svaka transakcija specifična, zahtijeva različitu dinamiku i strukturu, ima svoje operativne specifičnosti i time može dovesti do različitog shvaćanja u tumačenju visine investicije. Nama je bitno da kompanije u koje uložimo pokažu operativno poboljšanje rezultata, razviju nove proizvode i tržišta i dignu svoju vrijednost kroz srednji rok. U tu svrhu, u kombinaciji s našim ulaganjem vlasničkog kapitala, često surađujemo s bankama radi zajedničkog financiranja projekata, tako da pojedine transakcije uključuju i kredite kao integralne dijelove financijske strukture. Kontinuirano radimo na generiranju novih ulaganja te vjerujemo kako ćemo ih još nekoliko provesti u prvoj polovici 2010.
• Javno ne iznosite ni imena ulagača, je li riječ o domaćim investitorima?
Ulagači u Nexus Alpha fond su isključivo domaći ulagači te je riječ o institucionalnim investitorima, prvoklasnim domaćim tvrtkama i fizičkim osobama.
• Imate li i plan osnivanja drugog fonda?
U dogledno vrijeme planiramo osnivanje novog fonda. Kako je i uobičajeno u svijetu, novi fond se osniva dok je postojeći još aktivan u određenom iznosu mogućeg ulaganja, a kako bi se osigurao kontinuitet investiranja.
• Je li PE fondovima teško doći do ulagača?
Institucionalni ulagači nisu skeptični prema ulaganju, potvrda čega je i njihovo ulaganje u Nexus Alphu. Potencijalni problem su ograničenja na maksimalnu visinu alokacije sredstava koja institucionalnim ulagačima nameće Zakon o investicijskim fondovima, ali se nadamo da će se u skorom roku i ta ograničenja na odgovarajući način modificirati.
• Nadate li se povećanoj konkurenciji na tržištu, a s obzirom na to da naša zemlja i nekoliko puta zaostaje u razvoju PE industrije?
Podržavamo konkurenciju jer smatramo da može donijeti samo veću prepoznatljivost industrije, da može podići stupanj opće edukacije o postojanju i koristima ovakvog načina financiranja te podići opću razinu efikasnosti poslovanja i konkurentnosti tržišta. Potrebno je napomenuti da s većim brojem projekata koji je financiran kroz PE fondove raste i kompetencija unutar poduzeća, jer svaki fond koji ulazi u projekt traži određeni stupanj efikasnosti poslovanja, zadovoljavanja zakonskih propisa, potiče inovativnost i inicijativu te nastoji primijeniti najbolje poslovne prakse koje ili nosi sa sobom ili koje postoje na tržištu.
• Zašto kod nas uloga private equity fondova nije dovoljno zaživjela i je li upravo kriza, kako se spominjalo, šansa za razvoj?
Povijesno, a posebno u posljednjih deset godina, naše se gospodarstvo razvijalo dominantno financiranjem banaka, a kao posljedica izrazito konkurentnog, likvidnog i razvijenog bankocentričnog sustava. Na takvom tržištu na izgled nije postojala jasna potreba za razvojem i djelovanjem private equity fondova. Dodatno, domaća poslovna i poduzetnička kultura u najvećem broju slučajeva nije bila navikla promišljati o prepuštanju dijela vlasništva u tvrtki, sa svrhom omogućavanja bržeg rasta. U posljednje tri-četiri godine, a posebice potaknuto globalnom gospodarskom situacijom, uvjeti financiranja banaka na domaćem tržištu značajno su se izmijenili, primarno kad je riječ o kriterijima koje su tvrtke dužne ispuniti kao preduvjet da ih banke financiraju. Među njima je, kao jedan od ključnih uvjeta, i zadovoljavajući omjer duga i kapitala. Upravo taj element danas je jedna od ključnih posljednjih prepreka za dobivanje novca u slučajevima kada su ostali preduvjeti, kao primjerice tržišna isplativost i kvaliteta projekta, zadovoljeni. S obzirom na spomenuto, a u situaciji kada financiranje na tržištu kapitala (koje je ionako najčešće dostupno samo većim tvrtkama) ili nije dostupno ili je dostupno u znatno manjem opsegu nego prije, private equity fondovi nameću se kao naturalni partner te bi razvoj tog tržišta trebao biti u interesu svim sudionicima na tržištu.
• Kakva su svjetska iskustva investitora koji ulažu novac u PE fondove?
Sukladno podacima European Private Equity & Venture Capital Association (EVCA), 80 posto poduzetnika koji su pristupili private equity kapitalu pozdravili su napredak u njihovu poslovanju te proračunskom i financijskom nadzoru. Također, kao značajni elementi istaknuti su iskustvo private equity investitora i mreža njihovih poslovnih kontakata. Nadalje, private equity investitori tim su tvrtkama dali dodatni kredibilitet u odnosu s klijentima, dobavljačima, bankama i konkurentima. To se posebno odnosi na nove (start-up) tvrtke, čija je imovina često u nematerijalnom obliku.
To je dobra idea koja je trebala vec prije godinama da se kroji, treba najmanje duplo takvih investicija ako ne i vise, ima u HR potencijala i mladih ljudi sa mozgom, samo ako se spomene vlada onda me zaboli glava, jer treba so manje onih stakora i neznalica da se uplicu u takve projekte, najvaznije je privuci strani kapital i uspostaviti povjerenje u taj propali image Hrvatske,to znaci financijsko povjerenje u Hrvatsku, sto ce biti jako tesko, srecu imamo sto ljudi,pojedinci i nacije brzo zaboravljaju, a najvaznije je marketing, treba stranim investitorima dati ukus i mogucnosti zarade u tim projektima.....