Dok jednom ne smrkne, drugome ne svane, izreka je kojom se najbolje može opisati stanje u sektoru trgovačkih centara koji prodaju opremu za građenje, vrt i dom. I dok se Pevecovo carstvo lani počelo urušavati kao kula od karata, konkurencija nije sjedila prekriženih ruku čekajući da preuzme kupce od domaćeg trgovačkog centra koji je završio u stečaju i zatvorio gotovo sve trgovine. Drugi centri počeli su se odmah nadmetati sniženjem cijena kako bi privukli kupce do tada navikle na kupnju u jedinom hrvatskom trgovačkom lancu toga tipa.
Od propasti Peveca prošle je godine, čini se, najviše profitirao austrijski bauMax. U odnosu na 2008., bauMax Hrvatska lani je ostvario gotovo 50 posto veći prihod. Zvuči gotovo nevjerojatno da je u godini koju su obilježili eskalacija velike gospodarske krize, dvoznamenkast pad potrošnje kućanstava i kolaps graditeljstva bauMax ostvario 66 milijuna eura (481 milijun kuna) prometa, što je čak 46 posto više u usporedbi s 2008. godinom.
– Velik rast prisutan je prije svega zahvaljujući otvaranju novih prodajnih centara, kao i zbog uspješnog prelaska na koncepciju trajno niskih cijena. Ukupna površina prodajnih centara 2010. u Hrvatskoj je narasla na otprilike 88.000 četvornih metara. U bauMaxu Hrvatska 2009. bilo je zaposleno 440 djelatnika, što je 40 posto više u odnosu na godinu prije – kazao je predstavljajući rezultate poslovanja direktor bauMaxa Hrvatska Dušan Gostenčnik.
U bauMaxu ističu kako nastoje podupirati hrvatska poduzeća upravo u ovo gospodarski teško doba.
– Više od 50 posto dobavljača dolazi iz regije. Time se osiguravaju radna mjesta u Hrvatskoj, ne samo u trgovini već i u industriji – kazali su u bauMaxu. Austrijska kompanija prisutna je u Hrvatskoj već 10 godina, a danas imaju šest prodajnih centara. U ožujku ove godine ponovno su otvorili centre u Varaždinu i Osijeku. Broj zaposlenih, kažu u bauMaxu, u varaždinskom i osječkom centru povećali su za 50 posto.
Ove je godine i u Europi i u Hrvatskoj gospodarske uvjete obilježila globalna financijska i gospodarska kriza. Međunarodna financiranja trenutačno je teško održati te se djelomično zato poduzeća nalaze u osjetnoj kreditnoj oskudici. Strategiju za daljnji rast poslovanja u uvjetima smanjene kupovne moći trgovački centri u 2010. temelje na niskim cijenama.
– Ova je godina sva u znaku početka prelaska hrvatskih prodajnih centara na koncept trajno niskih cijena. S obzirom na gospodarsko stanje, promijenile su se i potrebe hrvatskih kupaca. Na to smo reagirali prelaskom svih hrvatskih prodajnih centara na koncept trajno niskih cijena. BauMax novom koncepcijom odgovara na potrebe stanovništva koje, s obzirom na tešku gospodarsku situaciju, vrlo osjetljivo reagira na cijene. Zato bauMax, uz ovu novu koncepciju trajno niskih cijena, svojim kupcima nudi i garanciju cijene "minus 12%". To znači da, ako kupac kod konkurencije vidi povoljniji proizvod, u bauMaxu će dobiti tu povoljniju cijenu umanjenu za još 12%. Osim toga, u Hrvatskoj za sve proizvode iz asortimana vrijedi garancija trajno niskih cijena. Ovom novom koncepcijom želimo u Hrvatskoj biti vodeći centar kad je riječ o cijenama – kazali su u bauMaxu.
U bauMaxu osobito ističu kako su poduzeće s velikom društvenom odgovornošću.
– U tradiciji je bauMaxa definirati uspjeh ne samo u gospodarskom već i u socijalnom i ekološkom smislu, što je ukorijenjeno i u načelima poduzeća te prije više godina i ostvareno u radnoj svakodnevici. Težište se stavlja na sljedeće faktore: mjere štednje energije, mjere za poticanje razvoja djelatnika, sponzoriranje moderne umjetnosti te društveni angažman, kao što je, na primjer, projekt razminiranja Karlovca – kazali su u kompaniji. Ističu da su u pet godina uložili otprilike šest milijuna eura u razminiranje područja Karlovca koje je u velikoj mjeri oslobođeno od mina.
Ukupni lanjski promet bauMax grupe od 1,4 milijarde eura mogao bi biti približno na razini iz 2008. godine. Potkraj 2009. u bauMaxu je bilo zaposleno oko 10.000 radnika u 144 prodajna centra u devet europskih zemalja.
Oduvijek nam je bilo bolje pod stranim gospodarima. Zašto bi onda sada bilo drugačije? Ovi naši znaju samo krasti pa na kraju balade ode sve u majčinu. Ma kog smo vraga uopće rušili tu Austro-Ugarsku? Mogli smo si uštedjeti poprilično krvi i suza. Na kraju sve dođe na onu staru: Kmetovi i sluge ne zaslužuju imati državu.