Hrvatska si je zadala ambiciozan cilj da do 2030. godine dosegne proizvodnju od 30 milijardi kuna zdrave i kvalitetne hrane (s današnjih 20 milijardi), a veliku ulogu u ostvarivanju tog plana imat će europska sredstva. Gotovo 700 milijuna eura godišnje bit će na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednicima za provedbu mjera Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU u novom programskom razdoblju, a kako ih maksimalno iskoristiti i pametno investirati kroz Nacionalni strateški plan ZPP-a raspravljalo se na današnjoj zajedničkoj tematskoj sjednici Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, Dragan Kovačević, upozorio je da su se u domaću poljoprivredu do sada ubrizgana ogromna sredstva, ali da ne možemo biti zadovoljni rezultatima.
I dalje nismo samodostatni u većini poljoprivrednih proizvodnji, produktivnost nam je u poljoprivredi na 31 posto, a u prehrambeno-prerađivačkoj industriji na 51 posto prosjeka EU, veliki smo uvoznik hrane i imamo veliki vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – tvrdi Kovačević. Upozorava da je posebno zabrinjavajuća struktura prekomjernog uvoza u kojoj su najzastupljeniji proizvodi s najvećom dodanom vrijednosti, poput mesa, mlijeka i jaja.
Potpore su nam od ulaska u EU porasle 2,8 puta, sa 2,4 na 6,8 milijardi kuna, međutim nismo zadovoljni rezultatima. Uzmimo samo za primjer stočarsku proizvodnju kao ključni pokazatelj razvijenosti poljoprivrede, on od ulaska u EU bilježi pad od 7,2 posto - pojasnio je, dodavši kako je stoga iznimno važno potpore usmjeriti u one proizvodnje u kojima Hrvatska treba biti konkurentna.
Inače, Nacionalni strateški plan ZPP je ključni dokument za kreiranje poljoprivredne politike u razdoblju 2021.-2027. i povlačenje sredstava iz fondova EU: Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Riječ je o gotovo 5 milijardi eura za cijelo programsko razdoblje, odnosno 685 milijuna eura godišnje.
Dobra vijest je da bi dio tog novca od sada mogle povlačiti i velike kompanije koje su u dosadašnjim programima zbog visine prihoda i broja zaposlenih bile isključene, a zapravo su nositeljice poljoprivredne proizvodnje, ustvrdili su iz HGK.
- Naše članice, srednje i velike tvrtke, očekuju da najveći dio novca novog programskog razdoblja završi u investicijskim mjerama i da se ograničenje potpora na 100.000 eura riješi u korist naših velikih proizvođača putem preraspodijeljenog plaćanja - zaključio je Kovačević.
Članica uprave Podravke i predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK Ljiljana Šapina je kazala kako je veseli je što će i velike kompanije poput Podravke moći povlačiti sredstva za investicije, kooperante i sirovine.
- Naša je strateška odrednica povećavati samodostatnost kroz vlastitu proizvodnju, odnosno uzimati što više sirovina od naših kooperanata. Slijedom toga imamo i investicijske projekte koje ćemo nastojati realizirati u sklopu tog dokumenta - poručila je.
Predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK i direktor PP Orahovice Vlado Čondić Galiničić, apostrofirao je efikasnost i produktivnost kao najveće boljke domaće poljoprivrede, a Nacionalni strateški plan ZPP vidi kao šansu da i po tim pokazateljima uhvatimo korak s konkurencijom.
- Naš je plan da do 2030. godine u Hrvatskoj proizvodimo 30 milijardi kuna dobre, zdrave i kvalitetne hrane. To možda zvuči kontradiktorno cilju da se paralelno smanje emisije te korištenje gnojiva i pesticida, ali nije, potrebno je samo pametno balansirati. Naš najveći problem je produktivnost radnika gdje smo trenutno na razini od 6000 eura godišnje, Nizozemska, primjerice, ima prosjek od 71.000 eura, a europski prosjek je 23.000. očekujem da ćemo uz pomoć ovih sredstava dostići barem taj europski prosjek. To će nam omogućiti da možemo povećati proizvodnju svinja za 30 posto, goveda za 20 posto te općenito povećati prinose. Ključne su investicije u zemlju, automatizacija i digitalizacija - naglasio je Čondić Galiničić, uz napomenu da ne trebamo gledati tko je mali, a tko veliki. Potpore moramo davati isključivo kvalitetnim proizvođačima.
S tim se složio i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek poručivši kako novac nije tu samo da se potroši, već da se uloži u područja koja će donositi najveću dodanu vrijednost. Što se tiče problema produktivnosti radnika, cilj je povećati produktivnost rada domaćih poljoprivrednika za 60 posto, udvostručiti njihov prosječni dohodak, podići udio broja mladih poljoprivrednika za 30 posto te udio prehrambene industrije u BDP-u za 20 posto.
- Zadržat ćemo proizvodno vezana plaćanja za sektore koju su važni za domaću proizvodnju, prije svega su to proizvodnja mesa, mlijeka, voća i povrća te leguminoza. Iz Ruralnog razvoja ćemo nastaviti financirati investicije, one će nositi najveći dio omotnice jer osiguravaju konkurentnost. Pitanje ekološke poljoprivrede i dobrobiti životinja adresirat ćemo s ukupno 37 posto omotnice za ruralni razvoj. Cilj današnjeg sastanka je da se svi dogovorimo kako bi maksimalno iskoristili dostupna sredstva - zaključio je Tušek.
VIDEO Zoran Vakula: Bijeli Božić u prosjeku imamo svake četiri godine!
