Depoziti stanovništva povećali su se u ovoj godini za skoro 12 milijardi kuna, a u srpnju su rasli po stopi od 8,4 posto u odnosu na srpanj 2020. Udio deviznih depozita pritom je, prema podacima iz nove HUB-ove publikacije, smanjen sa 61,3 na 59,4 posto. Omjer kapitala hrvatskih banaka dostigao je 25,4 posto, što je povijesni maksimum i jedan od najviših omjera kapitalizacije bankarskih sustava u svijetu.
- Takav razvoj se ostvaruje u uvjetima razmjerno brze gospodarske normalizacije nakon recesije izazvane pandemijom, što se reflektiralo i u podacima o kakvoći kredita na kraju drugog tromjesečja. Loši krediti stanovništvu smanjeni su sa 7,2 na 7,1 posto, a poduzećima sa 12,1 posto na 11,6 posto. U skladu s općim trendom, pomični povrat na prosječno angažirani kapital hrvatskih banaka blago je povećan sa 4,47 na 5,83 posto – piše u HUB-ovoj publikaciji u kojoj ističu da podaci ukazuju na iznimne kapacitete banaka da odgovore na potražnju za kreditima čiji se pravi oporavak tek očekuje s obzirom na to da je prva faza razmjerno brzog izlaska iz recesije uglavnom financirana vlastitim sredstvima kućanstava i poduzeća.
Kamatne stope u srpnju su također uglavnom pale u odnosu na isti mjesec prošle godine; prosječna efektivna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite s valutnom klauzulom smanjena je sa 2,98 posto u srpnju 2020. na 2,56 posto u srpnju 2021., a prosječna efektivna kamatna stopa na gotovinske kredite za ostale namjene koji se najviše odobravaju u kunama smanjena je sa 5,67 na 5,29 posto. Neto kamatna marža banaka ostala je na oko 2,6 postotnih bodova.
Stambeni su krediti rasli po visokoj stopi od 15,2 posto od kraja lipnja 2020. do kraja lipnja 2021., dok su ostali oblici kreditiranja stanovništva na godišnjoj razini zabilježili pad. Udio prekoračenja u ukupnim kreditima kućanstvima smanjen je sa 6,3 posto potkraj 2016. na 4,6 posto u srpnju ove godine. Izostanak potražnje za ostalim oblicima kreditiranja u HUB-u objašnjavaju velikim povećanjem depozita.
- Može se zaključiti da veoma brz oporavak osobne potrošnje po stopi od 18,4 posto u drugom tromjesečju ove godine nije zavisio o potrošačkim, odnosno ostalim nenamjenskim kreditima. Oporavak potrošnje je posljedica otpuštanja restrikcija i promjene ponašanja sve optimističnijih potrošača u uvjetima rasta plaća i broja zaposlenih – zaključili su bankari.
>> Pogledajte i ovaj video - Peović predložila: 'Ako praznik pada na vikend, ne radi se sljedeći radni dan!'
