Rast BDP-a generirale su javne investicije financirane novcem iz fondova EU, koje su rasle po stopi od 11,5 posto, a kako je riječ uglavnom o infrastrukturnim projektima, kojih će biti i znatno više u iduće dvije godine, otvara se velika prilika za građevinarstvo, sektor koji je duboko pogođen dugotrajnom krizom. Koliko je duboka kriza građevinara pokazuje i statistika po kojoj se domaća ekonomija u ovoj godini vratila na pretkrizne razine, dok je obujam radova u graditeljstvu na svega 60 posto razine prije krize.
Više od tisuću građevinara okupljenih na 14. Danima Hrvatske komore inženjera građevinarstva stoga je poslalo kroz riječi predsjednice Komore Nine Dražin Lovrec poruku da su građevinari put rješenja izlaska iz krize. Ipak da bi se još ubrzao ovaj važan sektor u kojem radi 70 tisuća ljudi država mora voditi računa o poziciji domaćih tvrtki na javnim natječajima te osigurati zaštitu zaposlenika.
Izviždali Štromara
Na skupu svih koji u građevini Hrvatske nešto znače, resorni se ministar Predrag Štromar, a još više njegov državni tajnik Željko Uhlir morao suočiti s glasnim negodovanjem zbog izbacivanja voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova iz obveznog komorskog članstva. Ministar Štromar je isticao da su se na taj potez odlučili kako bi smanjili administrativne namete i povećali konkurentnost struke, ali građevinari su upozorili da će takva odluka negativno utjecati na njihovu poziciju te da se njome pogoduje strancima kako bi bez prepreka u Hrvatskoj bili šefovi gradilišta.
Recentni slučaj nesreće u HE Dubrovnik gdje je pritvoren i šef gradilišta vratio je u fokus na činjenicu da deregulacija djelatnosti izlaže inženjere kaznenoj odgovornosti, što je argument kojeg je isticala Komora u javnoj raspravi o prijedlogu, a ministarstvo demantiralo tvrdeći da inženjeri neće biti odgovorni. Na slučaj je upozorio Zvonimir Sever ističući da su se kolege voditelji građenja izborili da uđu u Komoru jer ranije nisu imali nikakvu zaštitu, a danas ih se opet izbacuje protiv njihove volje što ih može dodatno izložiti.
Zato se predsjednica N. Dražin Lovrec, nada da će se opcija odustajanja od prijedloga još jednom razmotriti, kako bi se zaštitili inženjeri.
Najviše se ipak raspravljalo o položaju domaćih građevinskih tvrtki na natječajima za javne projekte financirane sredstvima EU. Riječ je o velikim poslovima s obzirom na to da se očekuje realizacija projekata vrijednih 20 milijardi kuna pa nije svejedno koliko će domaća komponenta sudjelovati u tom poslu. Da postoji problem najbolje ilustrira podatak da su na javnom natječaju za dionicu željezničke pruge Vinkovci-Vukovar od deset ponuditelja samo dvije domaće tvrtke. Prepreku za velike projekte predstavlja im nedostatak referenci jer ih kao podizvođači radova ne mogu dobiti, ali i potrebne garancije iz banaka.
– Domaći i strani ulagači iz privatnog sektora u pravilu angažiraju domaće tvrtke, dok je državi sasvim svejedno kome će dati posao. Pritom ne vodi računa ni da nas stavi u istu poziciju jer domaće tvrtke rade po pravilima koje stranim tvrtkama ni ne nameću i zato smo nekonkurentni. To je naš novac i država mora primijeniti iste parametre za ocjenu tvrtki – upozorio je Mirko Habijanec, predsjednik uprave Radnik Križevci i predstavnik HUP-a u sektoru. Upozorio je da u nekim stranim tvrtkama koje pobjeđuju na natječajima inženjeri imaju prijavljenu plaću manju od zidara u domaćim tvrtkama pa su nelojalna konkurencija na natječajima. Kad bi država, poput Njemačke, postavila uvjete stranim tvrtkama kao što postavlja našim tvrtkama, da se plaće definiraju po kolektivnim ugovorima, ni jedan stranac ne bi došao na taj natječaj, zaključio je Habijanec.
Složio se s tim i Domagoj Kamenski, jedan od čelnih ljudi Kamgrada, trenutno najveće građevinske tvrtke u Hrvatskoj, koji je upozorio da nakon što strane tvrtke dobiju velike natječaje počinje licitacija s domaćim tvrtkama oko cijene izvođenja radova pa tako ispada da strane tvrtke dobiju posao, koji za manju cijenu izvode domaće tvrtke, koje na javnom natječaju nisu mogle pobijediti. Podsjetio je da jedno radno mjesto u građevinarstvu za sobom povlači nekoliko radnih mjesta u drugim sektorima i istaknuo da država mora voditi i tome računa, ali i da joj zakon o javnoj nabavi to i omogućuje kada bi ga znala primijeniti.
Niske cijene loš kriterij
Za zaštitu tvrtki koje posluju u Hrvatskoj založila se i Mirjana Čagalj iz Hrvatske gospodarske komore pozvala je da se prouči baza podataka domaćih proizvođača građevinskih materijala i da se u natječaje ugrade specifikacije koje oni nude. M. Čagalj rekla je kako je moguće i na EU projektima provesti javne natječaje na kojima mogu pobijediti domaće tvrtke, ali da administracija mora voditi računa o uvjetima koje postavljaju, a ne se voditi isključivo kriterijem najniže cijene. Tako odlučuju hotelijeri koji generiraju najviše privatnih ulaganja posljednjih godina. Tomislav Poljuha iz Valamara rekao je da prednost daju domaćim izvođačima unatoč činjenici da su hotelijerski projekti i među najzahtjevnijim i rizičnijim na tržištu.
Pogledajte video o uvođenju eura:
kad ste sve firme unistili