Glavni hrvatski dionički indeks Crobex posljednjih je pet tjedana konstantno rastao te je povećao vrijednost za desetak posto. No, i s tim povećanjem Crobex je i dalje oko 12 posto ispod razina na kojima je bio na početku prosinca 2019. godine.
Razlozi za optimizam
Svjetske su burze, neovisno o drugom valu epidemije, posljednjih mjesec dana uzletjele prožete optimizmom koji se veže uz dolazak cjepiva i odlazak Donalda Trumpa s političke scene pa se taj optimizam prelio i na nas. U razdobljima velike neizvjesnosti i recesije dionice nisu tražena roba te ih uglavnom kupuju oni koji računaju na duge staze. Koronakriza će i na tržištu kapitala završiti s masom gubitnika koji su panično rasprodavali dionice i udjele u investicijskim fondovima te manjim brojem hrabrih, upućenih i imućnih koji su ih tada jeftino kupovali. Kao primjer, izdvojili smo kretanje cijene dionice triju poznatih domaćih tvrtki, što pokazuje koliko je ulaganje u dionice neizvjesna igra. Dionica turističke kompanije Valamar bila je lani u ovo doba oko 38 kuna, u ožujku je pala na 18 kuna i tko je u ožujku kupio, danas ima deset kuna zarade po dionici. No, ako je kupio istu dionice prije godinu dana, još ne bi vratio uloženo da ih mora prodati. Kod Atlantske plovidbe razlika je još izraženija jer je dionica pala s nekih 400 na oko 150 kuna, ali se oko te razine vrti i danas. Stabilniji je HT u godinu dana imao raspon od plus minus 26 posto u odnosu na najnižu cijenu iz ožujka. Stoga i ne čudi da se mnogi klone ulaganja na burzama te oni koji imaju novca radije kupuju nekretnine.
Hrvatski su građani, kao i većina Europljana, ove godine manje trošili i više štedjeli, ali u bankama. U prvih deset mjeseci štednja stanovništva povećana je za osam milijardi kuna u odnosu na kraj prošle godine. U središnjoj banci ističu da je na godišnjoj razini ta razlika bila 10,3 milijarde kuna, kad se isključi utjecaj tečaja na vrijednost štednje. Polovica svih hrvatskih štediša ima manje od 300 eura na računima, i time ne bi mogli pokriti ni mjesec dana režija kad bi kojim slučajem ostali bez posla. No, prema podacima HGK, Hrvatska ima i oko 205 tisuća građana sklonijih riziku koji svoje viškove usmjeravaju u investicijske fondove. Naknadna pamet pokazuje da su ove godine bolje prošli ljudi koji su novac stavili u banke jer ga barem nisu izgubili, no na dulji rok ulaganje u fondove može biti primamljivije. Nakon oštrog loma na proljeće, prinosi su se stabilizirali pa ima fondova koji su posljednja tri mjeseca svojim ulagačima donijeli sedam i više posto prinosa na uloženo, u odnosu na kamate koje su i na 0,1 posto. HGK navodi da je 205 tisuća građana sredinom ove godine u fondovima imalo u prosjeku 51 tisuću kuna, sve zajedno oko 10,5 milijardi kuna, što je dvadeset puta manja vrijednost od štednje u bankama. Ukupna imovina investicijskih fondova trenutačno se kreće oko 17,5 milijardi kuna, a osim desetak milijardi kuna koje su uložili građani, tu je i oko sedam milijardi kuna iz tvrtki.
Skresani prinosi
Šef Hanfe Ante Žigman kaže da je u samo nekoliko tjedana vrijednost imovine svih kategorija fondova (dioničkih, mješovitih, obvezničkih, novčanih i ostalih) pala na proljeće više od 30 posto, tako da je s krajem lipnja svedena na 16,6 milijardi ili 7,7 milijardi manje nego što je iznosila na kraju 2019. godine. Od lipnja do studenog oporavila se za oko milijardu kuna. Mirovinski fondovi prošli su to razdoblje uz manji šok. U ožujku im se imovina smanjila za 3,5 posto, no uz priljev uplata došlo je do oporavka te je već sredinom svibnja dosegla razinu jednaku onoj na kraju 2019. godine ili 117,8 milijardi kuna. U listopadu je stanje bilo takvo da su investicijski fondovi s transakcijama u tom mjesecu bili negdje na nuli, s oko 500 milijuna kuna novih uplata i jednako toliko otkupljenih udjela. Prosječni prinosi najjačih investicijskih fondova, čija imovina premašuje milijardu kuna, kretali su se u prvih deset mjeseci od 0,13 posto do minusa od 1,5 posto. Manjim su fondovima prinosi skresani i 30 posto, što je ogroman gubitak za sve koji su u njih uložili.
– Presudan moment za opstanak investicijskih fondova bila je proljetna intervencija Hanfe i HNB-a koja im je omogućila da isplate klijente. Za one koji su ulagali ove godine tajming je bio ključan za ishod – ako su kupovali u periodu dok je cijena bila niska mogli su zaraditi, ako su kupovali kad je cijena bila velika, a prodavali u panici, tada su izgubili, komentira iskusni financijaš Hrvoje Fajdetić te dodaje da su volatilnosti općenito manje izražene kod dionica s jakim korporativnim upravljanjem.
