Građani s kreditima u francima točno će godinu dana znati koliko će novca svaki mjesec izdvojiti za kreditnu ratu. Onima u eurima već bi iduća hipotetično mogla biti nešto viša nego prošla. To bi, doduše, bilo i izglednije da se nakon prošlotjednog skoka eura preko 7,70 kuna HNB nije oglasio intervencijom na deviznom tržištu. Naravno, stabilnost tečaja kune (prema euru) jedan je od ključnih ciljeva HNB-a, ali ti primjeri načelno pokazuju koliko je u potrazi za trajnim rješenjem za dužnike pogođene tsunamijem CHF-a važno voditi računa o ravnopravnosti položaja dužnika s obvezama u ostalim valutama.
A to što je ustavno dvojbenom zakonskom intervencijom Vlade kupljen mir dužnika na neko vrijeme, ne znači miran i konstruktivan ambijent za nastavak potrage za trajnim rješenjem. Na žalost, ta se borba vodi i kroz dodatno ostrašćivanje atmosfere. Mnogo više zabrinjava što kod nas usijanu i bukačku atmosferu nema tko hladiti. Ako ni od koga drugog, to bi se s pravom očekivalo od akademske zajednice. Međutim, čak i profesori iz područja ekonomske znanosti, tj. oni najglasniji više nastupaju kao navijači, a ne kao glas struke i razuma. A usput se i međusobno nabacuju blatom.
>> Balon krediti ljudima bi sačuvali stanove, a bankama novac
>> Što dužnici kažu o vlastitim iskustvima sa švicarcima
Svakako da riječnik Prof. Vuka nije primjeren ,te da nazivanje dva sveučilišna profesora ridikulima je krajnje neodgojeno .Tko je ikada čuo za nekog Vuka V.,i tko ga je instalirao u školi za ekonomiju i menađment .Naliči mi na onu Pribičevićkuevićku koja svima soli pamet a sama nema iskustva niti za frizerku.