Ulaganje u optiku već je neko vrijeme u fokusu telekom sektora i regulatora HAKOM-a. Nedavno se u cijelu priču upetljao R. Čačić, ministar gospodarstva i drugi čovjek Vlade. U svom je stilu, netaktično, pritisnuo telekom regulatora HAKOM i zatražio da pripreme mjere koje će potaknuti investiranje. O tome, ali i svemu što je vezano za najbolju praksu ulaganja u svjetlovodnu infrastrukturu razgovarali smo s Đurom Luburom, stručnjakom za telekomunikacije.
Kako gledate na dopis potpredsjednika Čačića s obzirom na to da ste član HNS-a?
– Nisam sudjelovao u kreiranju dopisa koji je potpredsjednik Čačić uputio HAKOM-u pa ga ne mogu niti komentirati jer sa sadržajem nisam detaljno upoznat. Vjerujem kako mu namjera nije bila \'pritiskati\' HAKOM, već utvrditi koje su doista prepreke investicijama u telekomunikacije. Upravo su investicije jedna od najvažnijih odrednica Vlade i sasvim je logično da potpredsjednik zadužen za njih želi shvatiti u čemu je problem i zašto investicije izostaju, kao i potaknuti na rješenje problema. Iz izjave predsjednika Vijeća HAKOM-a gospodina Krvišeka proizlazi da dopis nisu doživjeli kao problematičan, stoga ne vidim razloga niti da ga netko drugi tako tumači.
Optika već dvije godine \'žulja\' Hrvatski telekom. Kažu, ulagali bi, no regulator im ne da. Konkurencija drži stranu regulatora i, tvrde, HT-u se ne smije dopustiti monopol. Upoznati ste sa svime, tko je u pravu?
– HAKOM regulira uvjete pod kojima se svjetlovodna ili bilo koja druga telekomunikacijska infrastruktura smije stavljati na tržište, a to je važno kako bi se umanjio utjecaj operatora sa znatnom tržišnom snagom jer bi on, kada ne bi bio reguliran, mogao potpuno uništiti konkurenciju. Rekao bih da HAKOM mora gledati malo širu sliku i nužnost investicija koje nas jedine kao državu mogu izvući, no jednako tako i HT mora uvažavati potrebu zaštite tržišta i ublažiti svoje stavove. Dakle, HAKOM-ova regulacija optike nužna je i obvezna prema EU propisima, ali je potreban i dodatni napor s obje strane kako bi se došlo do rješenja koje će biti prihvatljivo i u skladu s propisima.
Kako komentirate presudu Visokog upravnog suda vezano za HAKOM-ovu analizu tržišta kojom je uvedena regulacija optike?
– Presuda potvrđuje nužnost regulacije optike. Iako ne ulazi u detalje koji su jako važni, zanimljivo mi je obrazloženje kojim se jasno poručuje da je reguliranje optike nužno kako bi se spriječilo ograničenje tržišnog natjecanja. Veliki je problem što se na presude koje preispituju izvršne odluke HAKOM-a čeka gotovo tri godine jer u telekomunikacijama koje se tako brzo razvijaju u nekim slučajevima nakon toliko vremena postaju bespredmetne.
HT koristi priliku i obećava ono što ministar želi čuti, milijarde u proračunu, no koje su posljedice takvog ulaganja?
– HT legitimno iskazuje svoje interese, oni su društvo kapitala i zadaća im je zaraditi novac. S druge strane država ima interes da se \'dogode\' milijarde investicija u ovu važnu infrastrukturu, no jednako tako ima interes i obvezu spriječiti tržišne anomalije. HT očekuje razuman povrat investicije, a stopa povrata investicije ovisi upravo o uvjetima pod kojima se infrastruktura može staviti na tržište. Pravo je pitanje za koliko vremena netko očekuje povrat investicije u projekt poput optike, dakle što je točno \'razuman povrat investicije\'. HT nije samo potencijalni investitor jer kada bi samo to bio, ne bi bilo nikakvih problema jer je ekonomska logika provjerljiva i egzaktna. Problem je što bi HT bio i značajan korisnik takve mreže, a prema propisima EU nedopustivo je da bude u povoljnijem položaju od ostalih. Upravo tu je potrebna mudrost i stručnost HAKOM-a, da pronađe balans koji bi zadovoljio očekivanja investitora, ali i u dovoljnoj mjeri zaštitio tržište.
Ipak, radi se o više milijardi kuna ulaganja kroz nekoliko godina, kako doći do tog novca a da nitko ne bude oštećen ili da svi budu svi zadovoljni?
– Ulaganja u svjetlovodnu mrežu imaju na domaće gospodarstvo puno veći utjecaj od ulaganja u bežičnu tehnologiju jer i do 80% investicije ostaje u Hrvatskoj kroz radove i druge usluge. Osim toga, optika dugoročno nema alternativu niti u pogledu pristupnih brzina koje omogućuje. Iako je teško postići rješenje koje bi u potpunosti zadovoljilo sve interese, uvjeren sam kako je za državu najbolje u potpunu funkciju staviti svjetlovodnu infrastrukturu državnih tvrtki poput HEP-a, HAC-a, Janafa, HŽ-a i ostalih. Oni imaju tisuće kilometara optike koja nije adekvatno povezana niti iskorištena i nužno je na njenim temeljima napraviti jedinstvenu državnu magistralnu optičku mrežu koja će povezivati sva veća mjesta. Tom infrastrukturom, koju smatram dugoročnim nacionalnim interesom, mogla bi se koristiti sama država za potrebe projekta e-Hrvatska kojim će se povezati sve državne institucije i proračunu uštedjeti golem novac, a donijela bi i veliku pogodnost svim operatorima, što bi dovelo do pojeftinjenja usluga i povećanja investicijske moći u sektoru.
Kolika je to investicija i odakle državi novac?
– Govorimo o stotinama milijuna eura koje država, naravno, nema. Međutim, Europska unija spremna je nepovratno financirati 85% investicije pa u konačnici država dobiva cjelovitu magistralnu telekomunikacijsku mrežu najmanje dvadeset puta vredniju od proračunskog novca potrebnog za realizaciju projekta..
Dobro, no što kada imamo magistralnu mrežu – kako doći do korisnika? Svi telekomi zapravo žele ulagati u komercijalno isplativa područja, dakle u ruralnim krajevima brzi internet i dalje će ostati tek mašta?
– Mislim da država ne treba graditi pristupnu optičku mrežu na područjima gdje postoji interes privatnih ulagača jer ne treba smanjivati prostor privatnim investicijama. Država i lokalne uprave imaju interes i trebaju graditi pristupnu mrežu u kombinaciji bežične LTE i optičke mreže u ruralnim, komercijalno nezanimljivim područjima, kao logičan nastavak magistralne mreže. I za to se može dobiti novac iz EU fondova jer je ujednačavanje regionalne razvijenosti jedan od prioriteta EU. Treba se ozbiljno uhvatiti posla i iskoristiti to jer više nikada nećemo imati ovakvu priliku. Ako se oslonimo samo na privatne investicije, optiku ćemo imati samo tamo gdje je isplativo i nećemo dobiti niti toliko velike investicije niti ujednačenost razvoja Hrvatske.
meni se čini da nas hakom brani od preniskih cijena