Iako je nakon sastanka G7, sedam najjačih svjetskih gospodarstava čiji je predsjedatelj SAD, stigla tek nekonkretna najava da će poduzeti sve mjere kako bi pomogli gospodarstvima u borbi protiv posljedica koronavirusa, Američka središnja banka, FED, neočekivano je jučer snizio ključne kamatne stope. Učinili su to prvi put nakon globalne financijske krize 2008. godine. Nagađalo se da bi kamate mogle biti spuštene od 0,25 do 0,5 postotnih bodova, a nakon odluke o oštrijem padu od 0,5 p.b. sada su pozicionirane na jedan do 1,25 posto. Promjena kamata trebala je biti na dnevnom redu tek na sjednici 18. ožujka pa američki mediji komentiraju da je Jerome Powell, čelnik FED-a, stisnuo crveni alarm za koronavirus.
Američke burze pale
– Virus i mjere koje su poduzete kako bi se zaustavio sigurno će neko vrijeme pritiskati gospodarsku aktivnost i u SAD-u i šire – obrazložio je Powell potez FED-a.
Ostale članice G7: Kanada, Japan, Francuska, Italija, Njemačka i Velika Britanija još nisu precizirale koje će dodatne mjere poduzeti, iako su guverneri središnjih banaka Japana i Velike Britanije već prethodnih dana najavili pad ključnih kamata, a francuski je guverner najavio fiskalne olakšice.
Sljedeća je na potezu Europska središnja banka – očekuje se da bi i ona mogla dodatno sniziti ionako rekordno niske kamate. Najavljuju se dodatni fiskalni poticaji i refinanciranja kompanija, kako bi im se osigurala likvidnost. Na vijest o padu kamata, Wall Street je reagirao padom dionica jer su se tamošnji ulagači više prestrašili Powellova upozorenja nego što su se fokusirali na posljedice ekspanzivne politike središnje banke. U SAD-u se epidemija još nije bitnije proširila pa negativne posljedice za gospodarstvo dolaze ponajprije iz nedostatka sirovina iz Kine, što jeftin novac ne može nadoknaditi – monetarna politika tu je nemoćna.
Očekuje se da će se tvrtke suzdržati od investicija ako im je onemogućen izvoz u određene zemlje ili ne mogu doći do sirovina. Dow Jones je stoga potonuo 2,94 posto, na 25.917 bodova, S&P 500 2,81 posto, na 3.003 boda, a Nasdaq indeks 2,99 posto, na 8.684 boda. Za razliku od njih, europske burze uglavnom bilježe blagi rast pa je londonski FTSE indeks porastao 0,22 posto, na 6733 boda, frankfurtski DAX povećao se za 0,13 posto, na 12.000 bodova, dok je pariški CAC ipak pao 0,16 posto, na 5304 boda. Paneuropski Stoxx 600 indeks rastao je 0,08 posto, uslijed rasta cijena dionica proizvođača sirovina, prosječno za 2,1 posto. I tokijski Nikkei ojačao je blagih 0,08 posto, na 21.100 bodova.
Novo smanjenje opskrbe?
Posljedica poteza i najava središnjih banaka jest i rast cijena nafte koja je na međunarodnim tržištima odmah u utorak, nakon objave odluke FED-a, dosegnula 53 dolara. Također, zbog straha od smanjenja potražnje zbog širenja koronavirusa, nekoliko ključnih članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) razmatra smanjenje opskrbe za milijun barela dnevno, čime bi cijena barela skočila na 60 dolara. Trenutačno se opskrba već smanjuje za 1,7 milijuna barela dnevno, prema sporazumu koji traje do kraja ožujka.
