Poslovanje otvorenih investicijskih fondova u ovoj se godini je stabiliziralo te je 51 fond ostvario pozitivan rezultat. Imovina dioničkih fondova ostala je do kraja kolovoza gotovo na istoj razini kao što je bila i na početku godine te iznosi 2,9 milijardi kuna, što je pad od samo 0,15 posto.
– Zamjetno je da su znatno bolje rezultate ostvarivali fondovi koji ulažu na azijska ili bliskoistočna tržišta – komentira Iztok Likar, vlasnik portala www.hrportfolio.com.
Rizik
Imovina mješovitih fondova zabilježila je porast od 2,65 posto od početka godine i iznosi 1,95 milijardi kuna. A prinosi su bili od negativnih oko 11 posto kod pojedinih fondova do nekih koji su ostvarili porast od oko pet posto.
– Obveznički fondovi su, uz dioničke fondove orijentirane na istočna tržišta, ovogodišnji hit – kaže Likar. Njihovi su prinosi u ovoj godini u rasponu od pozitivnih oko 3,5 do gotovo devet posto, a imovina im je porasla 50,42 posto od početka godine, na 834,460 milijuna kuna. Pozitivne prinose do najviše 3,3 posto imali su i novčani fondovi, imovina kojih je do kraja kolovoza porasla 17,15 posto i iznosila oko sedam milijardi kuna. A upravo su novčani fondovi najviše pridonijeli oporavku tržišta zbog stabilnosti i atraktivnosti prinosa u odnosu na račune po viđenju.
– Teško se može očekivati povratak sredstava na tržište kapitala, odnosno u dioničke i mješovite fondove, sve dok traje neizvjesnost vezana uz gospodarski oporavak, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Ujedno, kamate na štednju u Hrvatskoj još su uvijek na prilično visokim razinama u odnosu na kamate u Europskoj uniji ili Americi. Teško je očekivati da bi imatelji viškova likvidnosti bili spremni izložiti se tržištu kapitala dok su kamate na oročenu štednju na ovim razinama s obzirom na gotovo “nerizičnost štednih depozita”, a i zbog neizvjesnosti koja još uvijek vlada tržištem kapitala – tvrdi Silvana Milić, analitičarka PBZ Investa. U PBZ Investu udio je u novčanim fondovima 60,25%.
Institucionalni ulagači
– Ulagači, unatoč stabilizaciji i naziranju oporavka tržišta, ipak cijene sigurnost – kaže Likar. – Uz novčane fondove, odbojnost prema riziku i težnja k stabilnim prinosima sve više utječe i na atraktivnost obvezničkih fondova, koji također povećavaju svoj udio u ukupnoj imovini pod upravljanjem – kaže S. Milić te smatra da bi se takav trend u industriji investicijskih fondova mogao nastaviti do kraja godine, ali i u prvom dijelu sljedeće godine. I u Erste Investu dominiraju niskorizični novčani i obveznički fondovi, dok je interes za rizična ulaganja, kažu, zasad skroman. – Dok su prije tri godine rizični fondovi imali 75% tržišta, danas taj udjel drže fondovi niskog rizika – objašnjavaju te dodaju da u strukturi uplata trenutačno prevladavaju institucionalni ulagači.
– Nepovoljna ekonomska klima, smanjenje novčanih viškova individualnih ulagača te osjećaj nesigurnosti doveo je do njihova privremenog izostanka s tržišta – tvrde. U domaćem najvećem društvu ZB Investu, koji ima oko 75 tisuća klijenata, također potvrđuju da je interes ulagača s rizičnijih oblika ulaganja preorijentiran na ulaganja u sigurnije fondove u krizi, ali od početka ove godine uz nastavak trenda rasta imovine pod upravljanjem, sve je veći interes klijenata za rizičnije klase imovine čemu je, kažu, razlog vjerojatno i smanjenje kamatnih stopa na depozite.
– Oporavku tržišta ne pomaže ni pad kupovne moći prosječnog ulagača pa nije očekivati brzi oporavak mjeren rastom imovine pod upravljanjem. Ipak, vidljiv je trend porasta neto-vrijednosti imovine novčanih fondova, što sugerira da ulagači polako vraćaju povjerenje u investicijske fondove kao oblik ulaganja – komentiraju u HPB Investu.
Ulaganje u zlato
Dodaju da je preduvjet za znatniji porast smanjenje pasivnih bankarskih kamatnih stopa, nakon kojeg bi se zasigurno povećao broj ulagača koji traže alternativne oblike štednje klasičnim bankarskim depozitima. – I dalje očekujemo nastavak trenda vraćanja povjerenja ulagatelja putem fondova s nižim i umjerenim rizikom, kao i zadržavanje većeg udjela “sigurnijih“ fondova u ukupnoj imovini pod upravljanjem – kažu u Raiffeisen Investu. – Da bi se tržište oporavilo, potrebno je ponovno pokrenuti cjelokupno gospodarstvo, a interes za burzu trebalo bi potaknuti i uvođenje novih instrumenata za trgovanje te neki od najavljivanih IPO-a – tvrde u VB Investu. MP-Mena.HR dionički investicijski fond ima najveći prinos od početka godine. Taj fond ulaže na kapitalna tržišta Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Slijede fondovi Ilirike Investmentsa – Ilirika BRIC i Azijski tigar, također oba dionička. lirika Investments u Hrvatskoj upravlja s četiri dionička fonda, a ukupna imovina fondova od početka godine porasla je više od 20%.
– U Hrvatskoj i regiji još traje kriza pa stoga i investicijski strah. No tako nije svuda. Tamo gdje mi ulažemo, npr., ostvaruje se rast – kaže Ivan Ivin, predsjednik uprave Ilirike Investments.
Upravo tu informaciju, kaže, pokušavaju dati investicijskoj javnosti Hrvatske.
– Određena tržišta svijeta rastu i šire se bez obzira na krizu. Mi smo baš na tržištima omogućili pristup našim ulagačima i alokaciju portfelja upravo prema tim lokalitetima. Primjerice, indeks Bombay bilježi rast od 20,6 posto u posljednjih 12 mjeseci, a brazilski BM&F BOVESPA bilježi rast od 15 posto. U usporedbi s, primjerice, domaćih negativnih osam posto, prinosi su svih tih burzovnih destinacija zapanjujući – tvrdi Ivin i kaže kako domaći investitori zato ne trebaju stajati po strani i čekati bolje dane domaćih tržišta kapitala.
– No, nikao ne bih izostavio ili umanjio značaj prilika u Hrvatskoj jer i tu ima stvarno jeftinih dionica, i pitanje je dana kada će to tržište prepoznati i kada će se cijene tih dionica korigirati. Uz ostalo treba nam i strpljenja – kaže Ivin i najavljuje uskoro pokretanje novih fondova kojih na domaćem tržištu još nema. Pa bi tako uskoro trebao odobrenje dobiti fond koji ulaže u zlato.
Raiffeisen Invest upravlja s četiri dionička fonda, ima najveći obveznički fond na tržištu, zatim novčani, a ove godine s radom je počeo Raiffeisen Prestige. ZB Invest upravlja s osam fondova. Ove godine osnovan je ZB BRIC.
PBZ Investa upravlja sa sedam investicijskih fondova, od kojih su tri novčana, jedan obveznički, dva dionička i jedan mješoviti. HPB Invest upravlja sa sedam fondova, a VB Invest s njih pet. Fondovi Erste Investa pretežno su orijentirani na ulaganja u regiji, a manjim dijelom su izloženi razvijenim tržištima i tržištima u razvoju (BRIC).
Spajanja i gašenja
– U sljedećem razdoblju mi ćemo i dalje biti orijentirani prema Hrvatskoj i tržištima regije, ali uz nešto veću izloženost prema inozemstvu, kako bi disperzirali rizik i što bolje iskoristili vrijeme dok domaća ekonomija ne uhvati korak sa zemljama koje su izašle iz krize – kažu u Erste Investu.
Znatan pad imovine pod upravljanjem u investicijskim fondovima počeo je prije dvije godine, zbog pada na tržištu kapitala i odljeva imovine iz dioničkih i mješovitih fondova.
– Oporavak fondovske industrije od tada postoji samo zahvaljujući novčanim fondovima, stabilnosti tog tržišta u Hrvatskoj i atraktivnim prinosima u odnosu na račune po viđenju – komentira S. Milić.
Zatišje na tržištu, komentira Likar, neka društva iskoristila su za reorganizaciju poslovanja te je došlo do spajanja društava Aureus Invest i NFD Kapital te novonastalo društvo sada upravlja s pet fondova. Također, društvo Adriatica capital pripojilo je Prospectus Invest, a ZB Invest končano je preuzeo Caib Invest te su svi Caibovi fondovi pripojeni fondu ZB euroaktiv. Fondu Fima Equity pripojeni su Fima Maximum i Fima West, a InterInvest je isplatio ulagače u svojim fondovima te ih likvidirao.
Od početka godine Ilirika i ZB Invest osnovao je i dva nova fonda orijentirana na tržišta Brazila, Rusije, Indije i Kine, a time je ulagačima otvorena mogućnost iskorištavanja snažnog gospodarskog razvoja tih zemalja.
