Globalni kongres poduzentištva – GEC dio je globalne kampanje GEW – Globalni tjedan poduzetništva koja se provodi u 143 zemlje s ciljem poticanja mladih na poduzetništvo (startups) i time na stvaranje novih radnih mjesta, www.gew.co. Uključuje preko 25.000 organizacija, 130.000 aktivnosti i preko 20 mil. sudionika.
Uoči početka kongresa razgovarali smo s ministrom poduzetništva i obrta, Gordanom Marasom.
1. Sudjelovanjem na konferenciji Gec2 "Razmišljati poduzetnički" koja se održava u rujnu u Dubrovniku, Splitu i Zagrebu, što Hrvatska dobiva osim činjenice da će doći značaj broj sudionika?
Upravo to jest veliki značaj konferencije, jer će se na njoj okupiti poduzetnici iz cijeloga svijeta kako bi stavili u fokus izazove s kojima se suočavaju oni sami, kao i kreatori javnih politika. To su, prije svega, potreba daljnjeg razvijanja poduzetničkog načina razmišljanja te stvaranje okruženja koje će pogodovati razvoju inovativnih i kreativnih poduzeća. Konferencija u prvi plan stavlja mlade, razvoj poduzetničkih vještina u obrazovnim institucijama te poticanje mladih na preuzimanje rizika. Inovativni poduzetnici početnici (start-upovi) dobit će priliku za umrežavanje i validaciju svojih poslovnih ideja u međunarodnom kontekstu, čime će im se zasigurno olakšati poslovanje njihove tvrtke, ili njezin razvoj. S druge strane, kreatori politika i potporne institucije moći će se bolje upoznati s najsuvremenijim programa, politikama i načinima potpore start-upovima te čuti iskustva i savjete uspješnih poduzetnika i investitora. Dakle, konferencija će otvoriti mnoge aktualne teme, a svi dionici koji su značajni za unapređenje poduzetništva zajednički će moći doći do najboljih rješenja.
2. Postoji li registar poduzetnika-početnika u Hrvatskoj, odnosno zna li se koliko Hrvata bavi start-up-ovima?
Pratimo broj svih novoosnovanih poduzeća svake godine. Tako je od početka ove godine osnovano gotovo devet tisuća novih poduzeća. Uz to postoji baza inovativnih poduzeća koja uključuje i start-upove. U toj su bazi svi korisnici raznih mjera koje provodi HAMAG BICRO, odnosno agencije koje su se ujedinile upravo kako bi se pojednostavio proces koji poduzetnik prolazi od inicijalne poslovne ideje do komercijalizacije, preko zatvaranja financijske konstrukcije i konačno, plasmana proizvoda i usluga na tržište.
3. Osim Ane Burice i Josipe Majić koje su postigle uspjeh izvan domaćih granica (budući da su start-upovi i dalje tek u povojima) hoće li biti još reprezentativnih poduzetnika koji predstavljaju Hrvatsku, te koji su i čime se bave?
Naravno da ih ima još. Ove izuzetne mlade žene su primjer uspješnih hrvatskih inovativnih poduzetnica, ali nisu i jedini. A siguran sam da će ih biti sve više, jer, uz infrastrukturu koja im je na raspolaganju i programe poticaja koje nudimo, nema razloga da ih ne bude. Još važnije je da imamo kvalitetnih inovativnih poduzetnika, a to je pokazao i program poticanja poduzetništva i obrta Poduzetnički impuls, u sklopu kojeg su se dodjeljivali poticaji za inovativno poduzetništvo. Tako je 2013. odabrano 11 inovativnih projekata među kojima su projekti tvrtki: Dovikivati, Mobilisis, Rimac automobili, Inteligentna kuća, UX Passion, Amphinicy, Bex, Bagheera, E-glas, Genos i Studio elektronike Rijeka. Za tih 11 inovativnih projekata izdvojeno je četiri milijuna kuna potpora. Rezultati njihove provedbe pokazali su da je, umjesto očekivana 23 nova radna mjesta otvoreno njih 39, a očekivano povećanje njihova izvoza je 187 posto. Ove smo godine dodijelili novih 6,2 milijuna kuna potpora za 17 inovativnih projekata i očekujemo da će i oni ostvariti izniman rezultat, što će se vidjeti već sljedeće godine.
4. Kojim se granama tehnologije, inovacija i investicija Hrvati najviše bave i jesu li u skladu sa stranim trendovima?
Kao što je trend svugdje u svijetu, najveći broj inovacija dolazi iz ICT-a, pogotovo iz područja računalnog programiranja, što je logično jer su inovacije jedini pokretači rasta u softverskoj industriji. Osim toga, drugo najzastupljenije područje je primjena tehnoloških rješenja, odnosno elektronike ili naprednih materijala u industrijskoj proizvodnji. Mislim da u oba polja naši inovatori imaju puno potencijala i mogućnosti proboja na globalnom tržištu.
5. Koliko novca Ministarstvo obrta i poduzetništva godišnje izdvaja za potporu i jačanje start up-ova?
Kao što sam već spomenuo, samo je kroz Poduzetnički impuls 2014., za jačanje konkurentnosti malog gospodarstva, u sklopu Mjere B2: Inovacije u poduzetništvu, ove godine dodijeljeno ukupno 6,2 milijuna kuna, što je 50 posto više nego lani, čime pokazujemo značaj koji dajemo poticanju inovativnog poduzetništva. No, Ministarstvo poduzetništva i obrta poduzetnike početnike sustavno potiče i kroz druge programe, kao i kroz mreže poduzetničkih inkubatora te razvojne agencije. Svakako možemo reći da imamo dobro razvijene poduzetničke potporne institucije. Od 2001. do 2013. sufinancirano ih je ukupno 139 – od toga 36 razvojnih agencija, 48 poduzetničkih centara, 11 tehnoloških parkova i 44 poduzetnička inkubatora. Ukupni iznos dodijeljenih sredstava kroz potporne institucije je oko 75 milijuna kuna. Tu su i razni programi financiranja kroz koje su se financirali projekti poduzetnika početnika. Primjerice, BICRO je u posljednjih pet godina, kroz svoje programe financiranja, odobrio oko 300 milijuna kuna potpora za tristotinjak projekata.
6. Planira li se u proračunu za iduću godinu više ili manje novca za start up-ove?
Ono što mogu reći svakako jest da će u 2015., kada krenemo s punim korištenjem sredstava iz razvojnih fondova EU, veliki dio novca biti usmjeren upravo u start-upove i njihovu podršku. To znači da bi ti iznosi mogli biti i do deset puta veći nego oni koje smo si mogli priuštiti iz nacionalnog proračuna. Primjerice, samo u sklopu projekta za potporne poduzetničke institucije, bit ćemo u mogućnosti dodijeliti 70 milijuna eura u razdoblju od 2015. do 2020. No, tu su još i potpore za promicanje poduzetništva kroz olakšavanje pristupa izvorima financiranja, poput mikrokredita za poduzetnike početnike, garancija, subvencija kamata i slično. Bit ćemo zadovoljni ako u budućnosti minimalno pet puta povećamo iznose koji će se izdvajati za poticanje start-upova.
7. Postoji li suradnja/interes za suradnjom između Ministarstva obrta i poduzetništva i domaćih Sveučilišta kako bi se poticali start up-ovi još za vrijeme studija? Ana Burica i Josipa Majić uspjele su zahvaljujući prije svega potpori profesora i obrazovnog sustava koji potiče poduzetništvo na prestižnom privatnom ekonomskom fakultetu.
Moram napomenuti da su dvije spomenute poduzetnice, za svoj projekt Teddy the Guardian, ove godine dobile oko 350 tisuća kuna poticaja iz Poduzetničkog impulsa. Dakle, i Ministarstvo je prepoznalo njihov potencijal, kao i potencijal još drugih 16 projekata koje smo financirali. Što se tiče suradnje sa obrazovnim institucijama, nju posebice potenciramo kroz Mrežu studentskih poduzetničkih inkubatora. Riječ je o projektu namijenjenom studentima završnih godina studija, koji je osmišljen kao virtualna platforma na kojoj studenti, uz pomoć iskusnih mentora, mogu razvijati svoje poslovne ideje te postati poduzetnici i prije završetka studija. Studentima su na raspolaganju programi mentorstva i podrška pri razradi poduzetničke ideje te mogućnost početnog financiranja studentskih poduzeća, a sve u cilju razvoja studentskog poduzetništva, usvajanja poduzetničkih vještina te pružanja potpore studentskim poduzećima u prvoj godini poslovanja.
8. Postoji li strategija razvoja poduzetništva i kako se u nju uklapaju inovacije?
Naravno da postoji, a poticanje inovacija je jedan od tri prioriteta Strategije razvoja poduzetništva od 2013. do 2020. Kroz tu Strategiju cilj nam je prvenstveno povećati konkurentnost malog gospodarstva u RH. Da bi to postigli, moramo unaprijediti poslovne rezultate uz inovacije i internacionalizaciju poslovanja. To možemo kroz olakšan pristup financiranju, promociju poduzetništva, poboljšanje poduzetničkih vještina te uklanjanjem administrativnih prepreka. Kroz strategiju razvoja poduzetništva želimo povećati broj inovativnih poduzetnika, posebice ako znamo da se na globalnom tržištu pridaje važnost visokotehnološkim proizvodima visoke dodane vrijednosti. Važnost inovacija ključna je za prihode od izvoza i domaće prodaje, višu dodanu vrijednost te rast zaposlenosti, a hrvatska poduzeća tek trebaju osjetiti korist od inovacija koju su osjetila gospodarstva koja se „temelje na inovacijama“. Manjim će poduzećima i dalje trebati potpora za unapređenje uspješnosti u inovacijama, i upravo u to jedan od prioriteta Ministarstva poduzetništva i obrta.
>> Globalni kongres poduzetništva – GEC2 Croatia
Gordan Maras: Hrvatska poduzeća tek trebaju osjetiti korist od inovacija...možda ali tek kad neko drugi bude bio ministar poduzetništva i obrta