Iako je 2020. godina uvela nova pravila, grad Velika Gorica tradicionalno na današnji dan, blagdan Svete Lucije, obilježava Dan Grada. Osigurati sigurnost građana i posjetitelja bio je osnovni preduvjet za održavanje ovogodišnje proslave pa su, u skladu s trenutnom epidemiološkom situacijom, predviđene skromnije aktivnosti i manji broj sudionika, ali u jednako svečanom tonu kakav priliči ovoj važnoj proslavi za svaki grad.
Uz svečanu sjednicu Gradskog vijeća, održat će se sveta misa u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije te povorka svjetlosti kojom se uprizoruje prolazak Svete Lucije, zaštitnice grada, koja će kroz gradski park i uz Crkvu prenijeti betlehemsko svjetlo. Ulicama grada proći će i svirati božićna glazba, a u 18 sati predviđen je i vatromet.
Velikogoričke ulice danas su posebno zablistale uz očaravajuće sadnice, prigodne cvjećarske aranžmane i prekrasne bukete za nagrade koje se svake godine povodom Dana Grada dodjeljuju istaknutim građanima, a zasluge za ovo atraktivno aranžiranje pripadaju Suzani Klapšec Macenić, koja je i sama prije tri godine primila nagradu Grada za izniman doprinos razvoju poljoprivrede, proizvodnje cvijeća, začinskog bilja i povrća.
Gospođa Suzana vlasnica OPG-a Benjamin na kojem zajedno sa suprugom i sinom uzgaja cvijeće, a unazad četiri godine i povrće. Proizvodnjom i aranžiranjem cvijeća bavi se već trideset godina, a recept za uspjeh pronašla je u stalnom ulaganju u sebe, svoje znanje i proizvodnju, u čemu joj najviše poticaja daje upravo Grad.
„Stvarno su našli razumijevanja za našu proizvodnju i puno su nam pomogli s time što dobivamo poticaje za godišnju proizvodnju cvijeća te modernizaciju proizvodnje kroz ulaganja u plastenike i navodnjavanja. To se odnosi i na ostalu poljoprivrednu proizvodnju, međutim imamo još posebnu subvenciju za cvjećarsku proizvodnju koja je jako rijetka u Hrvatskoj.“, ponosno nam je ispričala gospođa Suzana.
Potpore za poljoprivredu
Grad Velika Gorica ove je godine u svibnju raspisao Natječaj za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi, za koje je u gradskom proračunu osigurano 800.000,00 kuna. Na natječaj su se mogla prijaviti obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja imaju status fizičke osobe ili obrtnika i pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, a koja zadovoljavaju propisane uvjete.
Potpore se dodjeljuju za edukaciju i stručno osposobljavanje, nabavu i građenje nove proizvodne opreme, nabavu voćnih sadnica, sadnica jagoda i loznih cjepova, ekološku proizvodnju, uzgoj i držanje pčelinjih zajednica, uzgoja cvijeća, ljekovitog i začinskog bilja te uzgoj gljiva.
Uz to, potpore je bilo moguće dobiti i za baždarenje prskalica, premiju osiguranja, umjetno osjemenjivanje krava i junica, krmača i nazimica, kontrolu plodnosti tla na poljoprivrednom gospodarstvu, nabavu strojeva i opreme za preradu poljoprivrednih proizvoda, uzgoj i držanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (turopoljska svinja i hrvatski posavac), analizu kontrole mliječnosti, te za kontrolu kvalitete stočne hrane.
Ove je godine pristiglo oko 160 prijava te se uskoro očekuje objava korisnika potpora. Među prijavljenima je i Suzana Klapšec Macenić koja gradske potpore koristi od samih početaka, preko dvadeset godina.
„Svake godine ulažemo u nešto novo, od najlona, preko željeza, navodnjavanja, sistema grijanja, do ventilacije. Grad ima određena sredstva i onda prema količini novaca koju smo uložili u proizvodnju dobijemo dio sredstava natrag. Isto tako, imaju dosta razumijevanja za nas što se tiče nekih dodatnih programa – ako organiziraju sajmove, pozivaju nas da sudjelujemo i promoviramo se na raznim manifestacijama te izađemo sa svojim proizvodima van na tržište, pogotovo u zadnje vrijeme kad je to jako teško.“, pojašnjava nam gospođa Suzana.
Godina iznenađenja
Dugogodišnji korisnik gradskih potpora je i gospodin Božidar Hrenković, vlasnik poljoprivrednog gospodarstva Jagodar-HB d.o.o.
„Ove smo godine radili plastenike i od Grada tražili subvenciju za navodnjavanje, dok smo prethodnih godina dobivali potpore za razne namjene, kao primjerice mijenjanje folije na plasteniku, sufinanciranje sadnica jagoda i slično.“, kaže ovaj diplomirani inženjer čiji se d.o.o. od 2008. bavi proizvodnjom jagoda i jabuka, kao pravni sljedbenik obiteljskog gospodarstva Hrenković iz 2000. godine, a od 2015. godine i eko lješnjacima.
Zbog krize uzrokovane pandemijom pa i zatvaranja zemlje u proljeće, jako se bojao što će ove godine biti s prodajom jagoda, no nikad ih nije lakše prodao i to na samo jednom prodajnom mjestu, na sporednoj lokalnoj cesti. Jagodar-HB d.o.o. ima godišnju proizvodnju od čak 35 tona jagoda čija sezona traje od kraja travnja do kraja listopada jer se tzv. mjesečarke mogu brati šest mjeseci u godini.
Raznolika ponuda
Proizvodnjom ovog voća bavi se i gospođa Gordana Brozović koja jagode ima na hektar i pol obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Rakitovcu. U svojoj ponudi ima i kupine, maline, aroniju te razno povrće, a za vrijeme lockdowna je nudila prodaju i dostavu domaćih proizvoda na kućnu adresu. Još uvijek dostavlja robu starijima i nemoćnima koji u ovom periodu izbjegavaju izlaske te prodaje na Tržnom centru Velika Gorica.
„Osim kroz subvencije, Grad nas potiče i kroz osiguravanje štandova na gradskom prostoru za prodaju proizvoda koje možemo dovesti izravno s polja do štanda. Od pomoći su nam za plasiranje naših proizvoda, a subvencioniraju nas u nabavi sadnica, za navodnjavanje, za plastenike, promjene folija – prate nas i potiču u svemu.“, ispričala nam je gospođa Gordana koja se također ove godine prijavila na Natječaj u sklopu Udruge Jagoda iz Velike Gorice.
Potpore Grada koriste i brojni drugi proizvođači budući da se u Velikoj Gorici obrađuje više od 6.000 ha, a poljoprivrednom proizvodnjom se bavi oko 1.400 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Najzastupljenija je ratarska proizvodnja, ali podignuto je i oko 250 ha suvremenih plantažnih voćnjaka među kojima kao kultura prednjači jabuka, no zastupljene su i druge voćne vrste kao kruška, breskva, trešnja, višnja, malina, kupina i šljiva.
Grad Velika Gorica može se pohvaliti i zavidnom proizvodnjom povrća i cvijeća jer se na 130-ak ha otvorenih površina i 40-ak ha zatvorenog prostora obavlja intenzivna proizvodnja povrća. Uz biljnu proizvodnju zastupljena je i stočarska proizvodnja, odnosno uzgoj krava, svinja, koza i ovaca te peradi. Iako se stočarstvom bave uglavnom mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, postoji i nekoliko suvremeno opremljenih štala za uzgoj krava za mlijeko, farmi za uzgoj svinja te farmi za uzgoj i proizvodnju peradi i jaja.
Kako je stočarstvo, a osobito svinjogojstvo u prošlosti bilo najvažnija gospodarska grana Turopolja, na području grada obitava turopoljska svinja kao autohtona pasmina, a mogu se pronaći i autohtona pasmina kokoš hrvatica i konj hrvatski posavac. Grad Velika Gorica ističe se i po uzgoju pčela i proizvodnji pčelinjih proizvoda te ima registriranih 80-ak pčelara koji na raznim nacionalnim i međunarodnim natjecanjima redovito postižu zavidne rezultate.
Ovakva raznolika proizvodnja zasigurno je i rezultat velikih potpora i brige Grada Velike Gorice za proizvođače koji je osmislio čitav niz programa kojima se potpomaže i subvencionira poljoprivredna proizvodnja. Iako smo u ovoj turbulentnoj 2020. godini svi bili spremni na najgore, pozitivna iskustva domaćih proizvođača podsjećaju nas da se uz međusobnu podršku još uvijek imamo razloga nadati dobrim rezultatima.
Sadržaj omogućio Grad Velika Gorica.
