Vlada nije predvidjela u proračunu za sljedeću godinu poticaje za dobrovoljnu mirovinsku te stambenu štednju, a da to nije slučajno, tek su ovih dana saznali predstavnici dobrovoljnih fondova i stambenih štedionica kojima je iz Ministarstva financija priopćeno da novca nema.
To još nije konačna odluka, a možda i neće biti shvati li Vlada na vrijeme da to znači, kako kažu financijski stručnjaci, urušavanje mirovinskog sustava. Logično je da će građani koji štede u trećem stupu povući svoj novac, jer kakva je svrha ulagati u fond bez poticaja, koji se onda u stvari izjednačava s investicijskim fondom, ali iz kojeg ne možete povući novac prije pedesete godine života, kako predviđa Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
– Totalni apsurd – slažu se stručnjaci.
Apsurdne ideje
Bolja sudbina ne bi pratila ni stambene štedionice, koje bi ukidanjem poticaja također ostale bez štediša. A štediše su zapravo prosječni građani koji su u prosjeku uštedjeli oko 10.000 kuna tijekom desetak godina i kojima je poticaj bio najvažniji okidač da stave neki novac sa strane za stare dane ili za uređivanje nekretnine. Predstavnici dobrovoljnih mirovinskih fondova o takvoj su ideji informirani ovih dana tijekom razgovora o izmjenama zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima koji su u pripremi. Rečeno im je i kako je Vlada svjesna važnosti poticaja, ali da nema mogućnosti da se novac osigura.
Ministar financija Slavko Linić navodno je imao prijedlog da se privremeno zamrzne isplata poticaja za sljedeću godinu, a uvede opet 2014. godine. I to je apsurd, jer do tada bi fondovi već ostali bez štediša. Osim toga, država nije još isplatila poticaje za 2011. godinu, a iako bi to trebala učiniti do kraja godine, prema najavama, i to se odgađa, navodno za sljedeću godinu. Slijedom toga ne može se očekivati ni da će poticaji za ovu godinu biti isplaćeni sljedeće godine.
Zašto država ne bi zadržala poticaje, predlaže jedan od predstavnika dobrovoljnih mirovinskih fondova, umjesto da ih privremeno ukida, a platila ih naknadno, jer ionako kasni isplata poticaja? U suprotnom, posljedice će biti dalekosežne, s premalo uštede, uzme li se u obzir da je godišnje potrebno izdvojiti oko 200 milijuna kuna za poticaje. Stručnjaci se pitaju i neće li Vladi možda pasti na pamet, kao što je svojedobno Sanaderovoj vladi, da se povuče i novac iz drugog stupa jer tu novca ima.
Reforma bez smisla
Ako se ukinu poticaji u trećem stupu, a u drugom je šteta već gotovo učinjena jer deset godina, unatoč obećanjima, nije povećana stopa doprinosa, onda mirovinska reforma gotovo da i nema smisla, kažu stručnjaci koji su radili na toj reformi. U stambenim štedionicama novac je uložilo oko pola milijuna građana i tamo drže oko pet do šest milijardi kuna, a u trećem mirovinskom stupu oko 200 tisuća građana i prikupljeno je oko dvije milijarde kuna.
Maksimalni iznos poticaja od 750 kuna može se ostvariti za godišnju štednju od najmanje 5000 kuna. No manji poticaji mogu se dobiti i za manju ušteđevinu.
Bolje neka ukinu besplatan prijevoz učenicima srednjih škola a što su nepotrebno uveli 2012. Za to se troši ogroman novac. I da se ostavi poticaj na stambenu štednju.