Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u Bruxelles je odaslala dva nova programa za ocjenu usklađenosti usmjerene za pomoć gospodarstvu zbog posljedica rata u Ukrajini, a u fokusu su održavanje likvidnosti i osiguranja kredita za izvoz.
Suočeni s rastućom neizvjesnosti zbog eksplozije cijena energenata i inflacije HBOR je, kao i tijekom COVID krize, ponovno na prvoj liniji obrane gospodarstva.
Potražnja za kreditima je petinu veća nego lani, a poduzetnici najviše traže kredite za likvidnost na koje otpada dvije trećine od ukupno 4 milijarde kuna koje je banka plasirala u prvih pola godine, govori član Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo za Poslovni dnevnik.
Izabrani ste u Upravno vijeće Europske udruge javnih banaka. Što imenovanje znači za HBOR i procese lobiranja uz činjenicu da je to relativno mala razvojna banka u Europi?
Imenovanje u Upravno vijeće Europske udruge javnih razvojnih banaka (EAPB) daje nam priliku zastupati svoje interese, ali i interese drugih manjih javnih razvojnih banaka u EU. U udruženjima kao što je EAPB glas svakog člana uzima se u obzir bez obzira na njegovu veličinu, no sudjelovanje u radu Upravnog vijeća osigurava HBOR-u veću vidljivost i izravniju priliku za zastupanje naših interesa prilikom lobiranja kod nadležnih tijela EU. Kroz sudjelovanje u radu Upravnog vijeća među prvima dolazimo do važnih informacija o relevantnim financijskim, političkim te pravnim promjenama u domeni bankarskog prava, zakonodavstva koji se odnosi na financijske institucije te europske ekonomske i financijske politike. Osim navedenog, EAPB predstavlja i platformu za razmjenu iskustava s drugim javnim razvojnim bankama u Europi što je vrlo korisno posebice u kriznim razdobljima.
Oporavak gospodarstva od pandemijske krize ugrozili su rat u Ukrajini, energetska kriza i inflacija. U kojoj mjeri programi HBOR-a mogu adresirati aktualne potrebe, što rade javne banke u EU u odnosu na vas? Dva nova programa ste poslali na notifikaciju EK, o čemu se radi?
Dok još aktivno radimo na oporavku gospodarstva od krize uzrokovane pandemijom, HBOR je, kao i druge javne razvojne banke EU, prepoznao potrebu poduzetnika na čije poslovanje utječe rat u Ukrajini te energetska kriza i inflacija. Naime, razvojne banke prva su linija obrane gospodarstvenika u kriznim situacijama. To se pokazalo u razdoblju COVID krize kad je više od 70 posto svih kredita odobrenih poduzetnicima u Hrvatskoj u okviru Mjera COVID-19 bilo podržano mjerama HBOR-a. Trenutno, kao i neke druge razvojne banke u EU, radimo na osmišljavanju programa pomoći poduzetnicima koji trpe značajne negativne posljedice zbog aktualne krize. Tu prije svega mislim na potrebno osiguravanje likvidnosti i pristup financiranju za dodatne troškove zbog iznimno velikih povećanja cijena energenata. Stoga je HBOR Europskoj komisiji prijavio dva nova programa potpora koji su usklađeni s Privremenim okvirom za mjere državne potpore u kriznim situacijama za potporu gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu. Kao i kod COVID programa, Privremene krizne mjere moraju se prijaviti EK radi odobrenja i dobivanja pozitivne ocjene usklađenosti. Riječ je o dva programa namijenjena, prije svega, odgovoru na probleme s likvidnošću poduzetnika uzrokovane izravnim ili neizravnim učincima rata u Ukrajini, pri čemu se jedan program odnosi na povoljne kredite za likvidnost, a drugi na pojedinačno i portfeljno osiguranje kredita za likvidnost izvoznika.
HNB ističe nezapamćenu potražnju za kreditima od realnog rektora u 2022. Koliko je razvojna banka odobrila kredita gospodarstvu u prvoj polovini godine, o kojem se tipu kredita radi?
U prvoj polovini godine odobrili smo gotovo 4 milijarde kuna kredita gospodarstvu što predstavlja povećanje od 20 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Gotovo dvije trećine odobrenih kredita odnosi se na kredite namijenjene financiranju obrtnih sredstava što ukazuje da je gospodarstvenicima održavanje likvidnosti i dalje u fokusu.
Kakva je kvaliteta portfelja, jeste li primijetili poteškoće s otplatama i/ili povećanje broja zahtjeva za refinanciranjem?
Trenutno ne postoji veći broj zahtjeva za refinanciranje u HBOR-u, odnosno njihov se broj kreće na uobičajenoj razini kao prije izbijanja krize COVID-19. No, treba uzeti u obzir činjenicu da je, kao što sam istaknuo, u proteklom razdoblju HBOR odobrio veliki broj kredita za obrtna sredstva u okviru Mjera COVID-19 što je sigurno povoljno utjecalo na likvidnost naših klijenata.
HBOR je uključen u ciljeve zacrtane Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO), posebno za zelenu i digitalnu agendu. Koje su vaše prognoze, može li kriza, posebice potencijalna recesija u Europi u idućoj godini, ugroziti njihovu realizaciju?
NPOO je razvijen kao mjera oporavka od COVID-a, na način da se potiču reforme i investicije kojima se ubrzava oporavak te povećava otpornost gospodarstva i društva kroz zelenu i digitalnu tranziciju te svi projekti financirani iz ovih sredstava moraju biti u skladu s načelom nenanošenja bitne štete okolišu. HBOR-u je u okviru NPOO-a povjereno upravljanje s više od 1,9 milijardi kuna alociranih kroz šest financijskih instrumenata, od kojih su četiri, vrijednosti 1,1 milijardu kuna, aktivna. Radi se o izuzetno povoljnim izravnim kreditima za investicije uz kamatnu stopu već od 0,4 posto i do 75 posto nižim kamatnim stopama po postojećim programima HBOR-a (putem subvencije kamatnih stopa). Provedba NPOO mjera omogućit će gospodarskim subjektima smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i na taj način dugoročno osnažiti njihovu otpornost i to po izuzetno povoljnim kreditnim uvjetima koji bi u uvjetima rastućih kamatnih stopa mogli biti još privlačniji. Aktualna će kriza utjecati na sklonost gospodarstvenika prema ulasku u nova ulaganja, ali je za očekivati da će se dio gospodarskih subjekata odlučiti na investicije koje će im omogućiti budući kontinuitet i održivost poslovanja. HBOR će, kao i do sada, a ove godine slavimo 30 godina poslovanja, svojim povoljnim uvjetima za kreditiranje biti na raspolaganju hrvatskim gospodarstvenicima spremnima na ulaganja.
