Za ulagače, manje, srednje, a i velike fondove, Plivino preuzimanje
gotovo je završena priča. Velika većina u završnim je transakcijama
prodaje ili se spremaju na to, što govori i dnevni promet na
Zagrebačkoj burzi nakon razornog Actavisova udara sa 1,3 milijarde kuna
u prošlu srijedu. Drugi dan već je bio skromniji, 144 milijuna, pa
svaki sljedeći dan promet je bio sve manji.
Na sceni su ostali ulagači koji nastoje kapitalizirati zaradu ostvarenu
na dionicama Plive, ali i oni koji će čekati kraj preuzimanja i
dividendu. No, taj novi “hot money”, vrući i nestrpljivi novac od oko
1,5 milijardi kuna, golem je za hrvatsko tržište, čak toliko da se i
nema u što uložiti. Jedan dio sigurno će završiti u novim ulaganjima,
pojedinačnim dionicama ili pak različitim fondovima. Dio novca povući
će se s tržišta kapitala i završiti u nekretninama ili drukčijim
oblicima potrošnje.
U svakom slučaju, taj investicijski novac ni dosad nije mirovao i
sigurno neće završiti u bankovnim depozitima. Očekuje se ipak da će se
velik dio opet vratiti u dionice. Institucionalni ulagači opet će
primijeniti dosadašnju strategiju – ulagati u likvidne dionice,
Podravku, Adris, Dalekovod, Ericsson. Drugi pak preferiraju
malolikvidne dionice na čijem se rastu ostvaruju brzi i veliki profiti.
Pojedinačni ulagači vjerojatno će kombinirati jedno i drugo, a većina
analitičara očekuje da će dio novca mirovati kroz novčane fondove do
IPO-a Ine i ulaganja u tu dionicu koja bi trebala na tržištu zamijeniti
Plivu. Većina analitičara bavi se analizama sektora i dionica koje bi
nakon Plive mogle povući tržište. Neki velike šanse daju građevinskom
sektoru koji kontinuirano raste, a zbog vrijednosti nekretnina,
ulaganje u turizam također je atraktivno. Prehrambeni sektor, posebno
gdje je puno investirano na dulji rok, sigurno je ulaganje.
Makar na obzoru nema novih preuzimanja, ni približnog značenja kao
Plivino, moguće su zarade na manjim bankarskim preuzimanjima koja će
uslijediti u odmakloj konsolidaciji bankarskog tržišta. Već dulje
vrijeme hrvatski ulagači investiraju novac u regionalna tržišta, a sada
će se taj odljev kapitala povećavati. Potencijalne zarade na tržištima
BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije izglednije su nego na domaćem
tržištu.
Hot money će preplaviti tržište
