Sjećate li se liftboya ili telefonske tajnice u uredima pošte koja su vam prespajale pozive? Zanimanja su to koja su pred razvojem tehnologije ustuknula kako bi tržište prepustila nekim novim poslovima. I dok su se zanimanja nekada sporije mijenjala, informatička je era sve mijene višestruko ubrzala; neka zanimanja potpuno su nestala, a neka su, pak doživjela velike transformacije. Najjasnije se to vidi u slučaju taksi prijevoza. Od usluge koja je nekada bila dostupna malo kome, danas prometni stručnjaci već vide, čak u bliskoj budućnosti, mogućnost taksi-prijevoza zrakom. Transformaciju taksi prijevoza u svijetu, a posebno u Hrvatskoj, potaknuo je Uber koji se, posebno u vrijeme koronakrize, kao novog izazova tržišta, uz razvoj tehnologije, pokazao iznimno fleksibilnim. Od dolaska na tržište, Uber je doveo do revolucije, pokazao se fenomenom koji je pomaknuo granice javnog prijevoza prema neslućenim mogućnostima.
– Priča o Uberu započela je 2010. na ulicama San Francisca, a potom i u velikim gradovima poput New Yorka i Pariza, glavni je cilj bio riješiti jednostavan problem: kako dobiti vožnju pritiskom na gumb pametnog telefona. Nakon više od 15 milijardi vožnji, može se reći kako je Uber promijenio način na koji se ljudi, hrana i stvari kreću gradovima diljem svijeta. Prisutni smo u više od 10 tisuća gradova u 69 država na šest kontinenata, a svaki se dan preko naše platforme ostvari 18 milijuna vožnji pružajući tako mogućnost za rad otprilike pet milijuna vozača širom svijeta. Cilj nam je olakšati ljudima prijevoz kako bi vlasništvo nad automobilom postalo iznimka, a ne pravilo. Zamjenom osobnih automobila modelima dijeljenog prijevoza možemo smanjiti prometne gužve i zagađenje u našim gradovima čineći pritom pristup prijevozu širim i pouzdanijim svima – objasnila nam je Giovanna D’Esposito, generalna menadžerica Ubera za Europu, osnovnu ideju Ubera.
U Hrvatskoj su priču započeli 2015. i od tada su postali referencija za pristupačnu vožnju, a za Uber trenutačno vozi nekoliko tisuća aktivnih vozača.
– Sada kada je javni prijevoz ograničen na 40 posto kapaciteta, mi imamo sigurno i pouzdano rješenje za sve koji trebaju vožnju – od udobnijih luksuznijih vožnji, pa sve do najpovoljnije vožnje u gradu s UberX Saverom – dodaje Giovanna D’Esposito. No, kako to obično biva kada netko mijenja ustaljena pravila igre, na početku nije sve išlo lako, novi je fenomen vožnje izazvao bunt.
– Kada smo 2015. stigli na hrvatsko tržište, suočili smo se s otporom dijela zajednice, prije svega taksista koji su isticali kako im Uber oduzima posao i zaradu. To nije bila situacija samo u Hrvatskoj, slično je bilo i na ostalim tržištima. Znamo da ljudi često na početku na nove i nepoznate stvari reagiraju otporom. No, vrijeme je pokazalo kako je dolazak Ubera rezultirao time da puno više ljudi koristi usluge prijevoza nego prije našeg dolaska. Brojke nude objektivan prikaz stvarnog stanja, a prema prošlogodišnjoj analizi udruge Digitalna Hrvatska, od našeg dolaska profitirali su korisnici jer im je usluga prijevoza dostupna po nižoj cijeni uz veću dostupnost. S druge strane, Uber je otvorio poslovne prilike za poduzetnike u cijeloj zemlji koji prije nisu imali pristup industriji prometa – objašnjava generalna menadžerica Ubera za južnu Europu.
Najveća promjena do koje je Uber doveo jest to što je država odlučila uvesti red u taksi-prijevoz, pa je 2018. donesen Zakon o prijevozu u cestovnom prometu. Naša sugovornica ističe da je to bio važan iskorak prema poboljšanju mobilnosti u hrvatskim gradovima, a građanima i turistima omogućen je veći izbor, ali i sigurniji i povoljniji prijevoz, a novi je zakon, dodaje, liberalizirao tržište i otvorio dodatne ekonomske prilike.
– Nakon nas na tržište su došli i novi akteri, a klasične su taksi-kompanije napravile svoje aplikacije i korisnicima omogućile novi oblik narudžbe vožnje. To nam pokazuje da je konkurencija dobra. Prije pet godina vožnju taksijem nisu si mogli svi priuštiti, dok danas naše usluge mnogi biraju za putovanje do posla, fakulteta ili u posjet prijateljima. Vjerujemo da su neke od naših najvećih prednosti stručnost i prepoznatljivost brenda te vrhunska tehnologija koju smo tijekom svih ovih godina kontinuirano usavršavali prikupljajući iskustva s brojnih tržišta na kojima poslujemo širom svijeta – dodaje sugovornica. Đuro Lubura, sudski vještak i stručnjak za nove tehnologije i tržišno natjecanje, smatra da se, kada govorilo o taksi-tržištu u Hrvatskoj treba prvo sjetiti kako je ono izgledalo prije liberalizacije, dok su na tržištu postojali samo tradicionalni taksisti. Cijene su bile višestruko skuplje, taksijem su se većinom vozili turisti i ljudi koji su bili prisiljeni koristiti se njihovim uslugama. Najvećem broju domaćih ljudi nije na pamet padalo koristiti taksi-usluge ako nije krajnja nužda, jednostavno to je bilo preskupo i potpuno nepredvidivo jer niste unaprijed znali koliko će vam taksista naplatiti.
– Tek dolaskom Ubera cijene postaju prihvatljive vrlo širokom krugu ljudi i možemo reći da je Uber stvorio cijelo novo tržište jer oni koji se voze Uberom u većini slučajeva prije uopće nisu koristili taksi-usluge. Aplikacija omogućuje da unaprijed znate koliko će određena vožnja koštati pa je to, uz puno niže cijene, potaknulo velik broj ljudi da se počne koristiti taksi uslugama. Jedno istraživanje koje je provedeno prije donošenja novog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu pokazalo je da je više od tri četvrtine hrvatskih građana pozitivno doživljavalo Uber i promjene koje je donio. Sve to potaknulo je premijera Plenkovića i ministra Butkovića da donesu jednu od najboljih regulativa taksi-tržišta koje danas kopiraju brojne europske zemlje – objašnjava Đ. Lubura. Podsjeća i da je Zakon o prijevozu u cestovnom prometu jedan od rijetkih koji je u Hrvatskom saboru dobio potporu više od dvije trećine svih zastupnika. Novi zakon omogućio je jednake uvjete za sve taksiste, dodaje Lubura, pojednostavio procedure i iz odlučivanja o taksi-tržištu maknuo lokalne šerife koji su često zbog politikantskih, a ponekad i koruptivnih razloga, sprječavali razvoj konkurencije.
– To je dovelo i do novog zapošljavanja u sektoru autotaksi prijevoza pa danas imamo oko 8.000 autotaksi vozila u cijeloj Hrvatskoj, što je dvostruko više nego prije donošenja novog zakona. Sve te promjene, očekivano, izazivale su revolt tradicionalnih taksista kojima se život jako promijenio. Prije liberalizacije taksisti na obali mogli su u samo jednoj sezoni uštedjeti za stan u Zagrebu i imali su izraziti interes boriti se protiv svega onog što je Uber donio - niže cijene, transparentnost, veći broj vozača i dostupnosti taksi usluga svima. Isto tako i dio lokalnih čelnika, posebice u gradovima gdje se na taksi tržištu jako puno zarađuje, nisu bili zadovoljni što ih se maknulo iz procesa odlučivanja o tome tko može, a tko ne može voziti taksi. Tako su nastale i priče o gužvama koje stvaraju taksisti uz korištenje izmišljenih brojki demantiranih studijom Fakulteta prometnih znanosti, iako su takve gužve postojale i prije i prvenstveno su posljedica loše infrastrukture u tim gradovima. Po mojem mišljenju Uber je donio samo dobre stvari, i to ne samo u sektoru prometa jer je i drugim industrijama pokazao kako se novim tehnologijama mogu stvoriti potpuno novi poslovni modeli i otvoriti sasvim nove, do tada neiskorištene tržišne niše – dodaje Đuro Lubura, sudski vještak i stručnjak za nove tehnologije i tržišno natjecanje.
Dakle, danas je lakše nego ikada postati taksi-vozač, posebno ako vozite za Uber. Uber ne zapošljava partnere vozače, oni su ili samostalni poduzetnici ili ih angažira vanjska tvrtka. Što se tiče uvjeta koje vozači moraju ispunjavati pri registraciji za vožnju u Uberu, potrebno je osigurati nekoliko osnovnih dokumenata poput osobne iskaznice, vozačke dozvole, potvrde o nekažnjavanju i fotografiju. Nakon svake vožnje, i korisnik i vozač mogu ocijeniti svoje iskustvo tijekom vožnje, tako da su u konačnici korisnici ti koji određuju svoja očekivanja.
– Svi zainteresirani mogu nam se javiti u Centar za partnere-vozače u Zagrebu na adresi Radnička cesta 20, gdje izravno od Uberovih stručnjaka mogu dobiti sve odgovore i pomoć. Što se tiče gradova u kojima poslujemo u Hrvatskoj, Uber je trenutačno dostupan u Zagrebu, Splitu, Zadru, Dubrovniku, Rijeci, na području Istre i Osijeku. To je posao koji ima svoje posebne čari jer posao vozača prije svega je rad s ljudima. U pet godina, koliko smo prisutni na hrvatskom tržištu, vozači su nam prenijeli svakojaka iskustva, od zaruka u Uberu do tješenja studenata kada bi pali neki ispit, ali i proslava novih zaposlenja i diploma. Posebno zanimljivo zna biti tijekom ljeta, kada su partneri vozači i turistički vodiči, prevoditelji i savjetnici. Vjerujemo da su u trenutačnoj situaciji, više nego ikad, svi partneri vozači posvećeni sigurnom prijevozu korisnika na njihovo sljedeće odredište, a mi smo tu da im pomognemo u tome – kaže nam Giovanna D’Esposito.
Ističe da se korisnike na hrvatskom tržištu može podijeliti u dvije skupine: jedna su lokalci koji svakodnevno koriste Uber tijekom cijele godine, a drugu čine korisnici Ubera iz drugih zemalja koji Hrvatsku posjećuju na odmoru, posebno tijekom ljeta. U ovo doba godine većina prometa odvija se u Zagrebu. U tvrtki su svjesni promjena koje donosi vrijeme, osjetili su i posljedice lockdowna i restrikcija putovanja u 2020., pa je potražna gostiju osjetno pala. No, u Uberu kažu da su primijetili zanimljiv porast potražnje lokalnih korisnika koji su u Uberu vidjeli najsigurniju opciju kretanja gradom.
– Prilagodili smo svoje poslovanje svim smjernicama lokalnih epidemioloških službi i implementirali specifične procese i tehnološka rješenja kako bismo osigurali odgovorno i sigurno korištenje usluga u svakom trenutku. U Hrvatskoj smo vozačima podijelili oko tisuću higijenskih paketa koji sadrže zaštitne maske, rukavice, dezinfekcijske gelove i sprejeve. Osim toga, osmislili smo i nove usluge. Imajući na umu sve one kojima je potreban prijevoz, u Zagrebu smo pokrenuli UberX Saver. Ne samo da je ovo najpovoljnija opcija prijevoza na tržištu, već nudeći povoljnije vožnje u razdobljima s nižom potražnjom, pomažemo našim partnerima vozačima da povećaju zaradu, čak i u manje prometnim satima. Predstavili smo i Uber Connect – uslugu dostave paketa koja pomaže korisnicima da brzo i sigurno pošalju pakete prijateljima i obitelji bez napuštanja doma. Nedavno smo u suradnji s Konzumom implementirali Drop-Off, uslugu dostave namirnica koja omogućava kupcima da im namirnice budu dostavljene kući nakon kupnje u Konzumovoj web-trgovini. Posebno smo ponosni na dva projekta: Uber Medics, kojim smo u jeku lockdowna zdravstvenim djelatnicima u Hrvatskoj ponudili 2000 besplatnih vožnji kako bismo im svakodnevicu učinili malo lakšom. Drugi smo razvili u suradnji sa splitskom udrugom Domine, za čije smo štićenice osigurali više od sto kodova za besplatne vožnje koje koriste za kretanje po Splitu i okolici. Aktivnosti su dio našeg obećanja da ćemo pružiti 10 milijuna vožnji i dostava našim zajednicama širom svijeta – dodaje sugovornica. Kaže da je Hrvatska tržište koje ističu kao odličan primjer suradnje jer, bez obzira na to što je riječ o malom tržištu, građani su vrlo brzo prihvatili sve usluge koje im je Uber ponudio.
Baš ta prilagodba novim izazovima uvjet je tvrtkama i uslugama da opstanu, ali i razvijaju se, stvaraju nove modele za budućnost koja je pred vratima.
– Fenomen Ubera pod kojim mislim i na slične digitalne aplikacije, odnosno platforme, može se promatrati s više gledišta. Na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu on se proučava kao taksi-prijevoz koji je dio javnoga gradskog prijevoza putnika. Što se tiče pandemije, npr. kada je javni prijevoz prekinut, dobro rješenje može biti taksi-prijevoz. Uber je, zapravo, potaknuo liberalizaciju taksi-prijevoza kod nas kako bi legalizirao svoju djelatnost koja je bila unutar nejasnih pravnih okvira. Također, taksi Cammeo prvi je uspio razbiti monopol u Zagrebu i ostalim gradovima, nakon čega je cijena taksi-usluge znatno pojeftinila za korisnike. Naravno, sve te aktivnosti nisu prošle bez incidenata – kaže doc. dr. sc. Marko Slavulj, dipl. ing. prom., voditelj Katedre za tehnologiju gradskog prometa pri Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu. Uspoređujući stanje u Hrvatskoj s drugim zemljama Europe, ističe da prema broju taksi-vozača prednjače Švedska sa 75 taksi-vozača na 10.000 stanovnika i Irska s 59 taksi-vozača na 10.000 stanovnika, dok Hrvatska ima 18 taksi-vozača na 10.000 stanovnika, prema podacima za prošlu godinu. Brzo širenje Ubera, smatra sugovornik, donijelo je pogodnosti: od toga da je vrlo jednostavno raditi za Uber te praktički treba samo vozačka dozvola i pridržavanje propisanih pravila, preko toga da taksiranje putem digitalnih platformi, što je čest slučaj u SAD-u, ne mora biti stalan posao, već se može raditi i povremeno ili kao drugi posao.
– Usto, kod pozivanja taksi-prijevoza putem mobilne aplikacije prednost je to što nam je unaprijed poznata cijena koju trebamo platiti. Zato korisnik može imati više aplikacija i provjeriti koja mu je cjenovno povoljnija ili nudi određene popuste. Kod nas postoje dvije opcije plaćanja: karticom ili novcem direktno taksistu. Korištenjem kartice usluga je automatizirana, samo uđete i izađete iz vozila te se ne morate zamarati gotovinom i vraćanjem ostatka novca. Što se tiče sigurnosti, korisnici imaju uvid u informacije o vozaču i njegovoj ocjeni, a isto tako i vozač zna koga vozi. Taksi-prijevoz ima i još jednu važnu, no nedovoljno istaknutu ulogu u sigurnosti cestovnog prometa, a to je da se u slučaju konzumacije alkohola možete sigurno vratiti doma. Usto, taksi-prijevoz je u Hrvatskoj privukao nove korisnike. Ti su korisnici većinom mlađa populacija koja ih naručuje putem aplikacije za pametne telefone. Odlazak na posao taksi-prijevozom kod nas nije uobičajen i koristi ga zanemariv broj ljudi. On može biti povoljniji ako se koristi opcija UberPool, koja je dostupna na određenim tržištima u svijetu, gdje korisnici dijele troškove vožnje, no trenutačno zbog pandemije koronavirusa i sigurnosti nije dostupna – dodaje doc. Marko Slavulj.
Tehnološki se napredak ne može zaustaviti i svi oni koji ne prate što se razvija u njihovu poslovnom okruženju, smatra dr. M. Slavulj, proći će slično kao finski proizvođač mobitela Nokia. Tako je isto i s aplikacijama za taksi-prijevoz.
– Putem Ubera od prošle godine možete kupiti kartu za javni gradski prijevoz u Denveru (SAD), također njihova platforma nudi i dijeljene (shared) bicikala i e-romobila. Naručivanje hrane preko aplikacija za mobitele već je normalna stvar, kod nas se ističu Glovo, Wolt, Pauza.hr, Bolt Food i drugi. Uz navedene mobilne aplikacije dostava namirnica n trgovačkih lanaca na kućna vrata puno pomaže u pandemiji koronavirusa jer se kupnja može obaviti i u izolaciji. U svijetu već postoje primjeri gdje se iz autonomnih teretnih vozila koja voze po gradu mogu kupovati namirnice. Smatram da će se u budućnosti koristiti Uber Air, tj. zračni taksi-prijevoz, koji će biti integriran unutar aplikacije i moći će se naručivati slično kao i taksi-vozilo. Zgrade koje na ravnom krovu imaju helidrom ili slična mjesta na koja letjelica može vertikalno uzletjeti ili sletjeti bit će novi terminali za ovaj novi način gradskog prijevoza; mogli bismo ga nazvati i „Urban Air Mobility“ – razmišlja dr. Slavulj.
Preveliko korištenje osobnih automobila uzrokuje velike eksterne troškove koje snosi lokalna zajednica; kod prometnih nesreća, zagušenja na mreži, onečišćenje okoliša i slično. Stoga je danas trend u svijetu promjena prometne paradigme jer je većina gradova globalno suočena sa sličnim problemima uzrokovanim prekomjernom upotrebom osobnih vozila u raspodjeli putovanja. Danas je trend u gradovima svijeta, osim poticanja nemotoriziranih načina putovanja, pješačenje i korištenje bicikala, favoriziranje javnog gradskog prijevoza. Javni gradski i taksi-prijevoz putnika trebaju biti komplementarni sustavi koji se nadopunjuju, a ne konkurenti. Rješenje za svaki grad treba tražiti pojedinačno izradom Planova održive urbane mobilnosti (SUMP) koje promovira EU kao ključni strateški dokument. Implementacijom tih planova kvaliteta življenja će porasti. Fakultet prometnih znanosti prošle je godine dobio nagradu Smart City 50 Award u SAD-u za SUMP grada Siska. Nagrada se dodjeljuje za 50 najboljih projekata pametnih gradova u svijetu. Možemo reći da znanja imamo, samo ga treba primjenjivati – dodaje doc. dr. sc. Marko Slavulj.
Koja je razlika i do kakve revolucije on doveo u taksiju osim što je napravio neregulirano tržište gdje pola ljudi radi neprijavljeno i izvlači novac iz zemalja gdje god radi uz to izrabljuje vozače.Evo ideja za aplikaciju gdje bude svaki stan mogao raditi ručak ili kuhati kavu za par kuna i to treba biti onda isto revolucija kao uber koji je samo neregulieani taksi.