EU svega 3% energije dobiva iz tehnologije vodika, no do 2030. trebao bi proizvoditi 10 milijuna tona vodika, uz 10-ak milijuna tona uvoza ovog energenta, što bi trebalo imati važan efekt na energetsku tranziciju same Europe, ali i cijelog svijeta, rečeno je na konferenciji Making Hydrogen Happen, koja se jučer održala u Zagrebu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Jorgo Chatzimarkakis, direktor Hydrogen Europe, istaknuo je da trenutačno na EU otpada 30% globalnih nastojanja oko vodika, no da razvoj te tehnologije nije isključivo vezan za Europu jer su u tom segmentu važni igrači i SAD te Kina.
– Kao što je pandemija naglo ubrzala digitalizaciju, tako je ruska agresija na Ukrajinu povećala izdvajanja za energetsku tranziciju te je ubrzala do neslućenih razmjera. Kad govorimo o vodiku, naravno da se još postavlja pitanje postoji li potražnja, a s druge postoji li ponuda. To su dvije stvari koje moraju biti uravnotežene – kazao je Chatzimarkakis. Dodao je da tu u fokus dolaze države koje moraju biti nositelji stožernih projekata koji će vodik učiniti operativnim.
– U Hrvatskoj imate velikih izazova u željezničkom prijevozu jer vam pruge nisu elektrificirane. Kad bi država odlučila da na tim relacijama primijeni vlak na vodik, to bi cijelom sustavu dalo veliki zamah. Isto je i s gradskim prijevozom – kazao je Chatzimarkakis. Da Hrvatska već ima značajne reference u tehnologiji vodika, potvrdio je i Ivo Milatić, državni tajnik za energetiku u Ministarstvu gospodarstva.
– Hrvatska je ove godine donijela Strategiju o vodiku, čime smo se jasno opredijelili za zeleni vodik. Već radimo na tome da iduće godine u Zagrebu stavimo u uporabu prvi autobus na H2, potom idemo i dalje. Velika očekivanja imamo i od Doline vodika, koju čine Slovenija, Hrvatska te talijanska regija Friuli-Venezia Giulia, gdje je već osigurano iz EU fondova 25 milijuna eura za razvoj i istraživanje, a isto tako očekuju se i sredstva iz programa REPower EU – kazao je Milatić. Dodao je da u Hrvatskoj postoje značajni kapaciteti za proizvodnju zelenog vodika iz solarnih i vjetroelektrana na Jadranu, na samim njihovim lokacijama.
Danica Maljković iz Dok-Inga, ujedno predsjednica Grupacije za vodik HGK komore, objašnjava da je Hrvatska jedina zemlja u EU, uz Maltu, koja nema energane, odnosno spalionice otpada. – Nešto se mora učiniti brzo po tom pitanju. Mi smo krenuli u istraživanja po pitanju kružnog gospodarstva i zbrinjavanja otpada, a pri tome se otvorila velika prilika i za vodik, i to zeleni – kazala je Maljković.
Projekti vezani za vodik financijskim će se mehanizmima poduprijeti i kreditnim institucijama EU, prije svega Europske investicijske banke, koja će, kako je najavila Slađana Ćosić, voditeljica Ureda EIB-a u Hrvatskoj, do 2030. plasirati oko tisuću milijardi eura u zelenu tranziciju, uključujući i vodik.
