Nove carinske barijere koje su na moskovskom Russian Wine Fairu dopuštale najviše šest uzoraka po vinu pokvarile su dolazak francuskim, grčkim i španjolskim vinarima. No 22 hrvatske vinarije, zahvaljujući dobrim vezama, organizaciji HGK i statusu "star guesta", u Moskvi su napravile posao za pamćenje, čemu je najbolja potvrda i Grand Prix sajma za odanost tradiciji i visoku kvalitetu naših vina koja su tek započela osvajati rusko tržište.
Sa 28.000 dolara u lanjskoj godini izvoz hrvatskih vina u Rusiju u devet mjeseci 2011. povećao se na 600.000 ili čak 2000 posto. No, sve je to zanemarivo u odnosu na potencijal tržišta od 140 milijuna ljudi, koje se i na preporuku ruske vlade okreće vinima umjesto votke, i to upravo kvalitetnima, kakva imaju naši vinari, kazao je Rajko Ružička, pomoćnik direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK i stručnjak za rusko tržište, ističući kako je Russian Wine Fair izuzetna prilika da Hrvatska bude prepoznata kao zemlja vrhunskih vina i jedna od onih koja će sudjelovati u razvijanju trenda pijenja vina u Rusiji. K tome, sajam je ujedno i pokušaj da se sve većem broju ruskih turista koji dolaze u Hrvatsku i upoznaju naša vrhunska vina omogući da ih konzumiraju i nabave na svom domicilnom tržištu, zaključio je Ružička.
– Rusko je tržište u uzletu i godišnje raste po stopi od 20 posto. Stoga još nije kasno budemo li na njemu kontinuirano prisutni i organiziramo li se po regijama – kazao je Vlado Krauthaker, koji je u Rusiji prisutan devet godina. Izvozna cijena hrvatskih vina u prosjeku je 5 – 15 eura, dok u ruskim restoranima dosežu i cijenu višu od 200 eura po butelji.
Davor Zdjelarević sa svojom vinarijom, u ruskom suvlasništvu menadžera Gazproma Benjamina Mezhibovskiya, u Rusiju plasira 20.000 boca te računa na proboj u ruske supermarkete, dok Boris Drenški tvrdi da bi mu bio dovoljan i jedan kupac koji će zaokružiti priču o njegovu "ručnom" radu za ciljanoga kupca.
Međunarodni sajam vina i pića u Moskvi je je jedno od najvećih sajamskih događaja u Rusiji, a ujedno i jedini sajam u Rusiji koji je specijaliziran za vina i alkoholna pića, koji povezuje proizvođače i distributere alkoholnih i bezalkoholnih pića u Rusiji, CIS-u, istočnoj i zapadnoj Europi s potencijalnim klijentima iz svih krajeva svijeta, te je stoga velika prilika i odskočna daska za inozemne vinare koji se žele probiti na rusko tržište vina.
Na sajmu, koji se održavao od 17. do 19. studenog, predstavljali su se vinari iz 12 zemalja. Na površini od 100 četvornih metara u središnjem dijelu sajma pažnju su plijenile hrvatske vinarije: Bodren, Lagradi, Udruga Moslavačka vinska cesta (vinarije Mikša, Trdenić, Marinčić, Jaram, Miklaužić i Kašner), Obrt Bartolović, Vinarija Zdjelarević, Galić, Krauthaker vinogradarstvo i podrumarstvo, Feravino, Kutjevo, Vina Kalazić-Kronos, Agrokor vina, Kabola, Poljoprivredno trgovački obrt Matić, Kozlović vina, Roxanich, P.Z. Vrbnik, Obrt Kunjas, Dalmacijavino, Enjingi vinarstvo i vinogradarstvo, Vinarija Antunović, Vina Jakob, Skaramuča vina, Zlatan otok, Korta Katarina, Saint Hills i Badel 1862.
U suradnji s Lanivom i Asti Groupom u sklopu sajma održavao se i Croatian Gourmet Festival s ciljem promocije hrvatske hrane i vina. Tom prilikom su naši najvrsniji kuhari Branko Ognjenović, Deniz Zembo i Biljana Milina pripremali sljedove hrvatskih specijaliteta za specijalizirane goste, sommeliere, turističke agente, uvoznike, distributere... i predstavljali ih u kombinaciji s najboljim hrvatskim vinima.
Mogli bi poslat Todorića u rusiju neka malo pootvara konzumčeka.