Prvi korak prema restrukturiranju nacionalnog željezničkog prijevoznika HŽ Carga je učinjen – Vlada je odobrila nagodbu kojom zatvara imovinskopravne repove stare 16 godina o odšteti za imovinu izuzetu iz kapitala u vrijeme "cjepkanja" nekadašnjeg HŽ-a na tri tvrtke, a za konačno zatvaranje te priče u proračunu će osigurati 1,28 milijardi kuna. Točnije, sa stavki Ministarstva mora, prometa i infrastrukture osigurat će se 511 milijuna, te Ministarstva financija 673 milijuna kuna.
Lička pruga još sporna
Prema pojašnjenju odluke, HŽ Cargo imao je potraživanja od države za manje preneseni temeljni kapital i nadoknadu uloženih vlastitih sredstava temeljnog kapitala HŽ majke u gradnju željezničke infrastrukture. Država se, nadalje, upisala naknadno kao vlasnik pojedinih nekretnina koje su trebale pripasti tvrtkama pravnim sljednicama HŽ-a, zbog čega oni ne mogu slobodno raspolagati nekretninama koje su im trebale pripasti. No, i u početnu bilancu i poslovne knjige pravnih sljednika HŽ-a (HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz) ušla je i imovina koja nije smjela ući budući da je riječ o željezničkoj infrastrukturi i javnom dobru u općoj uporabi u vlasništvu države. Nagodbom se, kako stoji u odluci, HŽ Cargo odriče potraživanja za takve nekretnine, kao i za oduzeto vlasništvo nad nekretninama koje nisu javno dobro, ali se na njima država upisala kao vlasnik.
Ova nagodba bit će i podloga za sklapanje sporazuma između tri HŽ-ove sljednice o usuglašenom dugu i uređenju međusobnih imovinskopravnih poslova, a time i restrukturiranje cjelokupnog željezničkog sektora. Ta je činjenica važna i s aspekta povlačenja sredstava iz NPOO-a u kojoj je izdašan kolač predviđen upravo za unapređenje željezničke infrastrukture.
Jedno od pitanja koje je u slučaju HŽ Carga potrebno rasplesti ostaje problem subvencija za Ličku prugu. Ova državna tvrtka, za razliku od ostalih, primjerice slovenskih ili austrijskih željeznica, ne dobiva subvenciju za poslove transporta na manje profitabilnim linijama ili dijelovima neelektrificiranih pruga na kojima ostvaruje gubitke. Te su linije označene linijama od strateškog interesa, jer omogućuju povezanost s dalmatinskim lukama, no taj teret ostavljen je HŽ Cargu, a prema procjenama kompanije, donosi godišnje gubitke od oko 30 milijuna kuna. Argument za odbijanje subvencioniranja tih troškova državi bilo je to da bi se takve uplate promatralo u kontekstu zaštite tržišnog natjecanja. HŽ Cargu je 2021. pojednostavljenim smanjenjem temeljnog kapitala pokriven dio prijašnjih kumuliranih gubitaka.
Strnad i tu u igri
Aktualna nagodba Vlade i najavljeno međusobno uređenje odnosa između HŽ-ovih nasljednica za HŽ Cargo, kako je istaknuo resorni ministar Oleg Butković, otvara mogućnost za donošenje plana restrukturiranja, koji treba biti usuglašen s Bruxellesom, ali i mogućnost ulaska strateškog partnera. Kao kronični gubitaš, na čiji su teren s liberalizacijom tržišta ušli privatni prijevoznici kojima je sa zastarjelim voznim parkom teško mogao konkurirati, HŽ Cargo dosad nije bio atraktivan ulagačima. Tko bi, pak, bili potencijalni kandidati još se ne govori, no prema ranijim špekulacijama, najviše se spominjalo PPD i CE Industries, tvrtku Jaroslava Strnada, jednoga od partnera u preuzimanju slavonskobrodskog Đure Đakovića.
