Ante Markov

Iskorištenost naftovoda tek je 30%, zato idemo u posao s derivatima

'markov1_PXL_unu_010611'
''
02.06.2011.
u 09:33

Projekt gradnje produktovoda vrijedan je više od 400 milijuna eura, a trebao bi biti gotov do 2015. godine. Povezat će rafinerije s velikim potrošačkim centrima i naftnim terminalima

Ante Markov, predsjednik uprave Janafa, u ovom intervjuu najavljuje novi Janafov projekt – gradnju produktovoda koji će rafinerije spojiti s terminalima i velikim potrošačkim centrima kako bi se povećala prodaja naftnih derivata. Markov objašnjava kako je taj projekt isplativ i nužan jer je iskorištenost Janafova naftovoda tek 30 posto, odnosno njime se godišnje transportira tek 6 do 9 milijuna tona nafte, što je iznimno malo. U interesu je Janafa, navodi Markov, povećati iskoristivost naftovoda čiji su troškovi održavanja veći što je korištenje manje.

Veći su nam troškovi održavanja na relacijama koje idu prema Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj jer one nisu u funkciji. Praktično održavamo sustav za koji nemamo adekvatnu naknadu. Upravo smo zato mi najzainteresiraniji da rafinerija Sisak i sve rafinerije na trasi Janafova naftovoda što bolje i što više rade, ali proteklih desetak godina rafinerija Sisak prerađuje sve manje nafte, kaže Markov. 

Davor Štern, šef NO-a Ine, izrazio je zabrinutost da bi ta rafinerija mogla biti zatvorena?

- Ali tu Janaf nikako nije problem. Janaf ne može za vlasnika obnoviti rafineriju, ona se mora obnoviti i to je u planu. Ali, isto tako, vezano za energetski protokol koji je potpisala Hrvatska, mi smo dužni svakoga opskrbljivati sirovom naftom. Mi ne možemo reći tu ćemo opskrbljivati, tu nećemo.

Objasnite detaljnije projekt produktovoda.

- To je novi projekt, počeo se realizirati prije godinu dana u smislu ideje i predinvesticijske studije koju je napravio Energetski institut Hrvoje Požar. Taj je institut napravio strateški projekt koji bi obuhvatio Hrvatsku i pet zemalja regije. Njegova je zadaća jednostavna – kako na najjeftiniji, najkvalitetniji i najsigurniji način derivate iz rafinerije dovesti do uvozno-izvoznih luka, terminala i potrošača. U EU je produktovod već zaživio i potisnuo transport cisternama koje zagađuje zrak i koje su skupe.

Planirana je dužina produktovoda više od 900 kilometara i protezao bi se na pet zemalja. Kao prvi korak u tom projektu, upravo smo Ini ponudili da bude naš partner, odnosno da se produktovodom spoji sisačka rafinerija s terminalom na Žitnjaku. Tako bi se Ini dala mogućnost da bude u prednosti i da nakon završetka rekonstrukcije rafinerije Sisak može najjeftinije opskrbljivati zagrebačku regiju. To su stari projekti koji dosad nisu zaživjeli. Produktovodom Hrvatska dobiva jedan od najvažnijih strateških alata, ne samo za vlastite potrebe nego i šire regije, kada je u pitanju transport te mogućnosti čuvanja zaliha derivata za članice EU. Zato gradimo i spremnike za naftu (trenutačno je stanje 1,06 mil. kubičnih metara), u idućih nekoliko godina izgradit ćemo još 1,2 milijuna kubičnih metara kapaciteta. To bi bio najsnažniji takav energetski subjekt u ovom dijelu Europe. Sada ulazimo u biznis s naftnim derivatima, kupili smo terminal na Žitnjaku, Brižine su zajedno s HANDA-om u postupku preuzimanja, na Omišlju radimo do 100.000 kubičnih metara spremnika za derivate i tim trima cjelinama pokrivamo cijelu RH. Produktovod je samo način kako će se terminali jeftinije i kvalitetnije opskrbljivati derivatima, a time će se utjecati na cijenu derivata.

Hoće li projekt produktovoda biti udarac za Inu, zbog konkurencije u prodaji naftnih derivata?

Mislim da to za Inu ne bi smio biti udarac jer se na otvorenom tržištu moramo navikavati na to da tržište ne zatvaramo. Otvaranje tržišta nije samo ispunjavanje europskih obveza nego i interes hrvatskih građana i tvrtki.

Građani, tj. kupci, zbog konkurencije će imati jeftinije derivate?

- Naravno.

Jeste li potpisali ugovor s ruskim Zarubežnjeftom koji će produktovodom transportirati derivate iz rafinerije Bosanski Brod u Hrvatsku i koji vam je vratio terminal u Brodu?

- Taj naftni terminal pripadao je Jugoslavenskom naftovodu, ali BiH i Hrvatska nikada nisu riješile taj problem. Budući da mi obavljamo transport sirove nafte do rafinerije Bosanski Brod i da bi smo za te transportirane količine mogli odgovarati, moramo imati svoju mjernu stanicu na terminalu. Zato smo svoje partnere upozorili da ne možemo jamčiti za sigurnost opskrbe i negubljenje količina ako nemamo mjernu stanicu. Dosad smo to sve obavljali iz S. Broda, a sklapanjem okvirnog sporazuma stvoreni su preduvjeti za povrat terminala.

Prvo ste Ini ponudili suradnju u produktovodu?

- Da, produktovod ne može raditi bez rafinerija koje imaju robu, a mi nudimo uslugu. Naš je cilj da rafinerija Sisak dobije na težini. Već je postojao projekt produktovoda između Siska i Žitnjaka, ali se nikad nije realizirao.

Dapače, on je u interesu Ine i rafinerije. Ali mi ne možemo utjecati na brzinu realizacije njihovih projekata. Mi smo na temelju europske regulative dužni dati usluge svakome, ne samo naftovodu nego i u budućem produktovodu. U tom smislu tražit ćemo i partnere, ali želimo naglasiti da je Ina bila i ostala naš strateški partner.

Kad će se na produktovod spojiti rafinerija Bosanski Brod?

- Kad cijeli projekt bude u određenoj fazi, napravit će se i ta konekcija. Transport derivata produktovodom dva je do tri puta jeftiniji nego cestom ili željeznicom. Naš se produktovod procjenjuje na oko 456 milijuna eura.

Koliko će trajati gradnja?

- Trebao bi biti gotov do 2015., gradit će se etapno.

S kime ste sve dogovorili suradnju u produktovodu?

- Ponudili smo pismo namjere Ini, Zarubežnjeftu, još nismo sve definirali, čekamo predugovore.

 USKOK vodi istragu o terminalu na Žitnjaku, koji je Janaf kupio, jer je taj terminal navodno preplaćen?

- Kupnja Žitnjaka bila je dobra poslovna odluka koja je donesena na svim razinama – upravljačkoj, nadzornoj i dioničarskoj – i on je sastavnica šireg projekta koji se realizira u sklopu petogodišnjeg plana razvoja poslovanja.

Komentara 4

DU
Deleted user
11:09 02.06.2011.

najbolje bi bilo da drzava nikakve poslove vise ne planira... hrvatske drzavne firme se ponasaju kao veliki strucnjaci a u stvari koriste samo mogucnost lose konkurencije. a svu tu nerentabilnost placaju hrvatski gradani. mladi ljudi stvarno imaju gomilu razloga da napuste takvo drustvo.

Avatar drInternet
drInternet
15:10 02.06.2011.

*** Ante Markov zvan Glatki daje ostavku na dobro plaćenu državnu sinekuru jer je naftovod uludo potrošio novac poreznih obveznika a nitko nije u zatvoru!? .....u šali je dobacio barba Luki da ovdje nema više niš za ukrast. ^^^_^^^

OB
-obrisani-
21:35 02.06.2011.

ak je to istina da je naftovod iskoristen samo sa 30% od kzd vragu onda ova astronomska cijena dionice??????? onda su svi i***tii-nemam kaj vise dodat

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije