U ovom trenutku čini se da ne postoji nitko u Hrvatskoj tko može posložiti sve argumente za i protiv prodaje ili izdvajanja INA-ina plinskog biznisa i donijeti relevantnu odluku. Ostaje otvoreno i pitanje bi li prodaja plinskog biznisa u ovom trenutku, prije početka druge faze privatizacije INA-e, bila pametan potez. Jer, ne samo da bi se smanjila vrijednost kompanije u kojoj sami stručnjaci vrijede između tri do četiri milijarde dolara, nego bi potencijalni kupci taj potez Vlade najvjerojatnije shvatili kao svojevrsno podvaljivanje i podcjenjivanje budućih vlasnika.
Najveća hrvatska naftna kompanija već godinama muku muči s plinskim biznisom i na račun njega stvara stalne gubitke u poslovanju.
Njih doduše još uvijek nadoknađuje profitom u osnovnom poslu, prodaji nafte i derivata, no to nije dovoljno da bi se moglo agresivnije ulagati što zahtijeva brzorastuće tržište prirodnog plina u Europi. Upravo zbog toga u posljednje vrijeme aktualizirana je ideja o prodaji tog dijela poslovanja domaće naftno-plinske kompanije tako da bi plinski biznis preuzela država čime bi se otklonile negativne posljedice za INA-u, a država bi onda mogla voditi svoju ekonomsko-socijalnu politiku, ali ne više preko INA-nih leđa. Naravno da ponajviše zagovornika te ideje ima u INA-i, iako su i tamo svjesni da je plinski biznis sigurno područje koje će u budućnosti donijeti profit, no ovakvo stvaranje gubitaka očito je postalo prilično nepodnošljivo i za menadžment INA-e.
Strateški objekti
No, vrući krumpir plinskog biznisa ne želi odmah preuzeti ni država, odnosno Vlada čije je povjerenstvo nedavno zaključilo da još uvijek nema dovoljno razloga da se plinski biznis preseli u neku državnu tvrtku, ali bi, recimo za početak, posebna tvrtka moglo postati podzemno skladište plina u Okolima. To se skladište pokazalo kao spas za vrijeme posljednjih dviju zima kada je plin uskladišten u Okolima osigurao opskrbu široke potrošnje i industrije u Hrvatskoj. U budućnosti, usprkos svim naporima plinifikacije i diverzifikacije plinskih dobavnih pravaca teško je zamisliti normalno funkcioniranje tržišta naročito u kriznim razdobljima bez jednog takvog skladišta prirodnog plina.
S druge strane, čini se da su i u Vladi i Ministarstvu gospodarstva itekako svjesni te činjenice i važnosti skladišta plina pa su skloni prihvatiti ideju INA-e o proširenju skladišta u Okolima , ali i gradnju još jednog i to većeg skladišta u Beničancima. Ta ideja, koja je razrađena u INA-i, postoji već odavno, ali se zbog gubitaka na plinu nije ni krenulo u njezinu realizaciju. Da se o tome ozbiljno razmišlja potvrdio je i Željko Tomšić, pomoćnik ministra gospodarstva zadužen za energetiku koji je najavio izdvajanje skladišta plina u posebnu tvrtku o kojoj bi brinula država i time neposredno o sigurnosti opskrbe plinom.
Nerealne cijene
No, koliko će država uložiti novca u novu tvrtku, gradnju još jednog skladišta i proširenje postojećeg u Okolima, a koliko će financiranje svega toga pasti na leđa INA-e još se ne zna. Posebice, ako se planira skladište plina koje bi moglo podnijeti čak dvije milijarde prostornih metara tog energenta.
Mirko Zelić, član Uprave INA-e, razloge za izdvajanje skladišta plina objašnjava time što su takvi objekti izuzetno važni, posebno za pokrivanje potrošnje u tzv. špicama.
I zbog toga je od velike važnosti da to bude samostalna tvrtka koja može poslovati pružajući usluge svima na tržištu. No, preduvjet je da se donese tarifni sustav za plin koji bi omogućio gradnju novih skladišta jer trošak skladištenja plina jednostavno dosad nije bio priznat u postojećoj cijeni plina kaže Zelić. I dok je sada skoro sigurno da će neka nova tvrtka preuzeti skladištenje plina u Hrvatskoj, ostaje otvoreno pitanje hoće li Vlada možda povući i idući korak i prodati cijeli INA-in plinski biznis?
U ovom trenutku, međutim, pitanje je tko bi uopće mogao biti zainteresiran za taj dio posla kada su u Hrvatskoj cijene plina na razini od prije nekoliko godina, plinski sustav traži nova i velika ulaganja, a plin prodaju uglavnom komunalna poduzeća koja brinu o popravcima krovova, obnovi cesta i slično! No, s druge strane stoje velika istraživanja INA-e u svijetu, posebice u Siriji, sjajni i obrazovani stručnjaci te perspektive plinske budućnosti koja može donijeti velike zarade.
