Ukupno je pet fondova koji su na raspolaganju zemljama članicama Europske unije u trenutačnom financijskom razdoblju (2014. – 2020.). Hrvatska iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova može povući ukupno 10,68 milijardi eura.
To su:
1. Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) – na njega projekte mogu prijaviti tijela državne uprave, mala i srednja poduzeća i znanstveno-istraživački sektor.
2. Europski socijalni fond (ESF) – namijenjen je organizacijama iz javnog, poslovnog i civilnog sektora.
3. Kohezijski fond (CF) – s projektima apliciraju tijela javne vlasti, primjerice jedinice lokalne i područne samouprave, komunalna poduzeća u njihovu vlasništvu, ministarstva, agencije koje se bave prometom i okolišem...
4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EARDF) – namijenjen je poljoprivrednim gospodarskim subjektima i organizacijama, udrugama i sindikatima, udrugama za zaštitu okoliša, organizacijama za kulturu i medije...
5. Europski pomorski i ribarski fond (EMFF) – projekte mogu prijaviti gospodarski subjekti i udruge u državama članicama EU.
1. Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) ima cilj ojačati gospodarsku i socijalnu koheziju u Europskoj uniji ispravljanjem neravnoteže između njezinih regija. Namijenjen je ulaganju u proizvodne investicije s ciljem otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne investicije te lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Korisnici su brojni – mala i srednja poduzeća, velika poduzeća, istraživački centri, lokalne i regionalne vlasti, škole, trening-centri, državna uprava, sveučilišta, udruge, nevladine organizacije te volonterske organizacije. U razdoblju od 2014. do 2020. raspolaže s ukupno 4,32 milijarde eura.
2. Europski socijalni fond (ESF) ulaže u ljude, potiče poduzetništvo te pomaže posloprimcima u pronalaženju boljih radnih mjesta, a cilj mu je i poboljšati položaj najugroženijih građana kojima prijeti siromaštvo. Korisnici mogu biti javna uprava, udruženja radnika i poslodavaca, udruge civilnoga društva, dobrotvorne ustanove i poduzetnici. Ukupno raspoloživa sredstva za razdoblje od 2014. do 2020. iznose 1,52 milijarde eura.
3. Kohezijski fond namijenjen je državama članicama čija je vrijednost bruto nacionalnog proizvoda (BNP) po stanovniku manja od 90 posto prosjeka EU. Služi smanjivanju gospodarskih i socijalnih razlika, kao i promicanju održivog razvoja, a financira projekte iz područja prometa i okoliša. Korisnici su uglavnom tijela javne vlasti, ali i poslovni sektor (kroz sudjelovanje u postupcima javne nabave za isporuku dobara usluga i obavljanje radova kao što su različite studije, građevinski radovi i slično). Ukupno raspoloživa sredstva za razdoblje od 2014. do 2020. godine iznose 2,55 milijardi eura.
4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) poboljšava upravljanje i kontrolu nad politikom ruralnog razvoja. Usto, ulaže u uspostavu ekološke i teritorijalne ravnoteže, zaštitu klimatskih uvjeta te uvođenje inovacija u poljoprivredni sektor. Korisnici mogu biti poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednike, šumare i mlade. Ukupno raspoloživa sredstva za razdoblje od 2014. do 2020. iznose 2,03 milijarde eura.
5. Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) osigurava financiranje ribarskoj industriji i priobalnim zajednicama kako bi se mogli prilagoditi promijenjenim uvjetima u sektoru i cilja na postizanje gospodarske i ekološke održivosti. Fond je osmišljen kako bi omogućio opstanak održivog ribarstva i industrije akvakulture (uzgoj ribe, školjkaša i podvodnog bilja). Korisnici mogu biti gospodarski subjekti i udruge u državama članicama Europske unije. Ukupno raspoloživa sredstva za razdoblje od 2014. do 2020. iznose 252.643 milijuna eura.
Mogu li se za natječaj pripremiti sam i kako?
Paralelno s otvaranjem fondova EU za hrvatske građane kao gljive poslije kiše niknuli su razni programi obuke za povlačenje novca iz fondova EU: nude se tečajevi, seminari, online edukacije pa i besplatne aplikacije za pisanje projekata, i same financirane novcem iz fondova EU. Obično su uključeni moduli koji uče kako razviti projektnu ideju, pripremiti dokumentaciju, odabrati natječaj i način financiranja te izvještavati o projektu. Uz takve se alate građani mogu sami pripremiti za apliciranje na natječaje, iako je u poplavi ponuđenih programa jako teško razlučiti u koji bi se isplatilo uložiti novac – da se povuče novac. Druga je opcija angažiranje konzultanta za fondove EU, a i za izobrazbu za konzultanta također postoje brojni programi.
Ako se za projekt ne pripremam sam, kako izabrati konzultanta?
Procijenite li da je samostalna aplikacija za vas prevelik zalogaj, opcija je stručna pomoć. Izbor nije lak. Između reklama i mailova u kojima tvrtke navode referencije i nabrajaju svoj tim stručnjaka najbolji je kriterij preporuka nekoga tko je već imao dobro iskustvo i uz pomoć konzultanta uspio dobiti povući novac iz fonda EU. Oni koji unaprijed obećavaju da ćete dobiti potporu ako njih angažirate vjerojatno nisu dobar izbor jer takvo jamstvo nitko ne može dati. Usto, takve izjave opravdano bude sumnju u neku vrstu korumpiranosti. Upućeni kažu da dobar konzultant vjerojatno neće raditi sam iz kafića, ali nije dobar znak ni vojska zaposlenih jer implicira veće troškove. Dobra je referencija široko poslovno iskustvo u raznim segmentima i međunarodnim organizacijama, kao i dokaz o projektima na kojima je dosad radio.
EU fondovi Ok. U nekim clanicama EU su se novci dijelili poduzetnicima, ali su poduzetnici morali platiti pinku onim koji su sjedili na novcima iz EU. Provizije su bile cak i do 40% dobivenih sredstava.