U idućih desetak dana predstavnici inženjera građevinarstva sastat će se s ministricom graditeljstva Marinom Matulović-Dropulić i ministrom financija Ivanom Šukerom budući da su program od 130 projekata vrijednih 33 milijarde eura, koji je predstavljen prošli tjedan u Opatiji, uputili Vladi kako bi se pokretanjem radova prevladalo krizu i otvorilo nova radna mjesta.

Sada se čeka Vladino očitovanje budući da su građevinari predložili da Vlada izbroji oko 300 milijuna eura potrebnih za izradu dokumentacije kako bi investitorima bili predloženi “papirnato” gotovi projekti spremni za gradnju. Još se u Opatiji od predstavnika Ministarstva graditeljstva čulo kako se projekti koje su građevinari predložili zapravo poklapaju s Vladinim programom poticanja gospodarstva. Međutim, razlika je ipak u tome što su inženjeri projekte odabrali prema kriteriju isplativosti i realnosti njihove izvodivosti, dok se Vlada uglavnom vodi političkom isplativošću. No, osim 130 projekata koji su nabrojeni u katalogu razvojnih projekata jer imaju barem u određenom dijelu izrađenu projektnu dokumentaciju pa je bilo moguće sagledati njihove osnovne odrednice, inženjeri građevinarstva u segmentu energetike predlažu i priključak na Južni tok, gradnju LNG terminala, naftovoda Družba Adria, ali i gradnju nuklearne elektrane... U segmentu prometa predlažu gradnju novog terminala Zračne luke Zagreb, zrakoplovne luke za teretni promet u Rijeci i Osijeku, Jadransko-jonske željeznice (koridor prema granici Crne Gore) te lake gradske željeznice u Zagrebu...

Kada je riječ o lakoj gradskoj željeznici u metropoli, inženjeri u katalogu razvojnih projekata naglašavaju kako bi to bio dominantno hrvatski proizvod, ali da je za njega potrebna politička odluka. Procjenjuje se da bi ta investicija stajala 600 milijuna do 1,3 milijarde eura. Vrijeme gradnje u prvoj fazi trajalo bi četiri godine, a investicija bi se mogla financirati iz fondova EU ili se, pak, može dati u koncesiju. Projekt je zamišljen tako da se uklapa u postojeću tračničku mrežu grada Zagreba. Prema izračunima komore inženjera, koja je projekte podijelila u šest sektora, za 37 projekata iz domene prometa trebalo bi izdvojiti najviše, odnosno 14,5 milijardi eura, udio domaćih tvrtki u tim radovima bio bi 70 do 95 posto, otvorilo bi se 10.000 radnih mjesta, a kada bi bile gotove te bi investicije godišnje donosile više od 600 milijuna eura.

Video sadržaj

42

INTERVJU: Marija Selak Raspudić

Tata je u vrijeme rata ostao bez posla, živjeli smo od 200 maraka mamine plaće, a odijevali smo se na Trešnjevačkom placu

5

'OVO NISAM ZNAO'

Evo kako u auto možete ući i kad vam se na ključu isprazni baterija: Trik je prejednostavan, traje svega nekoliko sekundi

Premium sadržaj

5

RIJEČ STRUČNJAKA

'Ovaj vatreni odigrao je savršeno iako sam mislio da ga treba poštedjeti'

emocionalan proces

Najbolje odluke donose menadžeri koji posjeduju meke vještine. Kako ih izbrusiti?

Oduševio i struku

Serum koji je apsolutni hit u svijetu pruža trenutni lifting efekt na koži i brzo se upija

Skoro 40 osoba zaraženo opasnom bakterijom nakon što su pojeli mrkve iz trgovine