Od koncesijske naknade prikupit će se tristo milijuna kuna godišnje, a taj će se novac ulagati u razvoj infrastrukture u turizmu, najavila je Sanja Čižmar, direktorica zagrebačkog Horwath Consultinga, na okruglom stolu "Kako pokrenuti uspavane projekte u hrvatskom turizmu?" koji je održan u sklopu 7. konferencije o hrvatskom tržištu nekretnina.
Sporni kampovi
Iznos koncesijske naknade utvrđen je Zakonom o turističkom zemljištu, a ta naknada za kampove iznosi tri kune po kvadratu plus dva posto od prihoda, a za hotele i turistička naselja dvije kune po kvadratu i dva posto od prihoda. Zakon je predložen na zahtjev djelatnika u turizmu koji su tražili pravnu sigurnost za investiranje na turističkom zemljištu. Zakonom je, smatraju turistički djelatnici, država stvorila bolje okruženje za investitore. Novi zakon regulira korištenje turističkim i ostalog građevinskim zemljištem koje u postupku pretvorbe i privatizacije nije postalo vlasništvo kompanija jer nije bila procijenjena njihova vrijednost. No, Sanja Čižmar nije zadovoljna načinom kako će se raspodijeliti novac od koncesija, koje se daju na 50 godina.
– Predviđeno je da 60 posto od koncesijskih prihoda ide državi, a 40 posto jedinicama lokalne samouprave. Potrebno bi bilo da lokalna zajednica dobije 50 ili 60 posto jer se tako potiče razvoj na lokalnoj razini – kazala je Čižmar. Djelatnici u turizmu imaju velike zamjerke, ponajprije zbog toga što se smatraju oštećenima time što novi zakon ne priznaje ulaganja na tim zemljištima u posljednjih 20 godina.
Otvorena pitanja
Ivana Budin Arhanić, članica uprave Valamar grupe, jedne od najvećih tvrtki u hrvatskom turističkom sektoru, upozorila je na niz manjkavosti u novom zakonu. Najviše zamjerki ima na to što nije definiran suvlasnički odnos u kampovima koji imaju više vlasnika. Smatra da kamp ne smije biti podijeljen na više čestica, nego se mora proglasiti jedinstvenom česticom i sudskim vještačenjem prijeko je potrebno odrediti omjer vlasništva, uzimajući u obzir vrijednost imovine koju suvlasnici unose ili su već unijeli od pretvorbe do danas.
– Investitori traže i pravo gradnje na turističkom zemljištu "u najširem smislu", ističe Budin Arhanić, unutar prostorno-planskih ograničenja za cijelo vrijeme trajanja koncesije.
– Zakon ostavlja velik broj otvorenih pitanja u praksi, a postoji i velik rizik da se još dugo neće primjenjivati. Zakon neće pokrenuti novi val ulaganja u turizam ako se sporna pitanja ne riješe na racionalan i praktičan način – zaključila je Ivana Budin Arhanić.
da, pocelo je... kad je jedna zemlja u krizi i ne moze dobiti vise kredita onda je zadnja opcija prodavati jos neprodanu drzavnu imovinu... na zalost zlatnih poluga se nema... zadnje bi se opet poklonile vatikanu, zauzvrat mozda dode spas... kad ce se u hrvatskoj samo poceti racionalno razmisljati... kad jedna drzava padne na samo dno, to jos uvijek nije garancija za oporavak.