Državna je blagajna tijekom prva tri ovogodišnja mjeseca prikupila samo 2,6 posto manje poreza i doprinosa nego u istom razdoblju prošle godine, kada su se epidemija i učinci zatvaranja tek rubno osjećali u Hrvatskoj. Prvo zatvaranje dogodilo se lani u drugoj polovici ožujka, a tijekom tog prvog tromjesečja u proračun od PDV-a sjelo je 12,1 milijarda kuna. Ministar Marić kaže da je od siječnja do kraja ožujka 2021. godine naplata PDV-a smanjena samo 3,2 posto, što znači da je imao minus od 380 milijuna kuna. Riječ je o mjesecima u kojima je ugostiteljstvo uglavnom bilo zatvoreno i to još od kraja studenog.
– Statistički pad manji je od očekivanja jer se potrošnja prebacila prema regularnim oblicima i to iz dijelova ekonomije gdje je uvijek postojao problem s naplatom poreza prema sustavima gdje je naplata poreza stopostotna, kaže ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.
Gospodarstvo prilagodljivo
Ljudi nisu prestali jesti i piti zbog toga što su kafići i restorani bili zatvoreni pa se potrošnja iz ugostiteljstva preselila u trgovinu na malo, gdje je mogućnost porezne utaje manja. Jednako tako, dio potrošača koji bi inače kupovao u pograničnim mjestima u Srbiji te Bosni i Hercegovini ostao je kod kuće. Takav trend sugeriraju i podaci Porezne uprave iz fiskaliziranih računa, prema kojima je potrošnja u trgovini na malo, prema iznosima računa, ove godine (razdoblje od 22. veljače do 4. travnja) bila 8 posto viša nego u istom razdoblju 2019. godine. Sve su djelatnosti u laganom plusu za jedan posto, osim djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane gdje se vrijednost izdanih računa prepolovila i to s 1,6 milijardi kuna u 2019. na 821 milijun kuna u 2021. Više se trošilo i zbog ranijeg Uskrsa, što će imati pozitivan učinak i na punjenje proračuna u mjesecu travnju.
Ovakva kretanja daju nam određeni optimizam da se cjelokupno gospodarstvo kontinuirano prilagođava novonastaloj situaciji i da se neće bitno narušiti planirani gospodarski oporavak, a time i konsolidacija javnih financija, kaže ministar financija Zdravko Marić.
Oprezniji Željko Lovrinčević pojašnjava kako je “kontaktni tip” hrvatske ekonomije najmanje problematičan u prvom kvartalu jer u tom dijelu turizam ima najmanje utjecaja na gospodarska kretanja. Inače, u prvom se kvartalu stvara otprilike 22 posto hrvatskog BDP-a, a u trećem turističkom kvartalu najviše – 28 posto. Lani je, međutim, kolač bio drukčije raspoređen pa je prvi kvartal nosio 24 posto godišnje vrijednosti, a treći 27 posto.
– Drastični izostanak turizma nije se drastično odrazio na naše financije jer kod nas proizvodnja nije integrirana u domaću turističku ponudu kao u Španjolskoj ili Italiji. Manje se trošilo pa se manje i uvozilo. Nestale su djelatnosti koje su bile u sivoj zoni, a potrošnja se preselila u vidljivu zonu i zato je proračun prošao bolje od očekivanja. Statistička je slika bolja od stvarnosti jer su mnogi koji su radili u sivoj zoni ostali i bez posla i bez prihoda, a ne nude im se druge mogućnosti – kaže Lovrinčević.
Prihodi iz 2019. opet 2022.
Dobro punjenje proračuna smanjilo je i interes da se smanjuje potrošnja pa tako ministar financija kaže da u proračunu tek sad treba naći prostor za povećanje osnovice od 4 posto koje se isplaćuje od početka godine. Inače, u godini prije korone od PDV-a je prikupljeno 55 milijardi kuna, a kako sada stvari stoje ta će se razina prihoda vjerojatno doseći tek iduće godine.
Pa ako je tako onda sam siguran da nece biti potrebe povecati doprinose za zdravstvo.