Europska kulturna i kreativna industrija (KKI) impresivna je gospodarska grana čijih je sedam milijuna zaposlenika lani ostvarilo 535,9 milijardi eura prometa, odnosno 4,2 posto BDP-a Europske unije, jedan je od podataka koji su se čuli na promociji europske studije “Stvaranje rasta: mjerenje Kulturnih i kreativnih tržišta u EU”, održanoj u petak u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti.
– Kulturna i kreativna industrija, u koju spada 11 sektora u rasponu od novina i knjiga do videoigara, filma i glazbe, pravi je protuotrov za naše gospodarske probleme. Ta industrija ima potencijal da Hrvatsku izvuče iz krize, jer pokazuje veliku otpornost na gospodarska kretanja – kad BDP pada, ona raste. U EU se u vrijeme krize, od 2008. do 2012. godine, godišnje broj radnih mjesta smanjivao po stopi od 0,7 posto, dok u kulturnoj i kreativnoj industriji po toj istoj stopi zaposlenost raste. KKI je po broju zaposlenih treća najvažnija grana EU, tek neznatno slabija od ugostiteljstva, a jača od industrija prehrane, automobila te šest puta veća od telekoma – naglasio je Nenad Marčec, glavni direktor ZAMP-a.
– Zemlje s velikom koncentracijom KKI-ja imaju najveći stupanj gospodarskog rasta i ta je industrija predvodnik u prihvaćanju digitalnog tržišta, glavni nositelj inovacija, a pokreće nove cikluse rasta zrelih industrija – naglasio je Marčec. Promocija europske studije iskorištena je i za predstavljanje Kreativne Hrvatske. Taj projekt vode HUP-ova Koordinacija KKI i Hrvatski klaster kreativnih i kulturnih industrija (HKKKI), koji je osnovan prošle godine na inicijativu Ministarstva gospodarstva i okuplja 64 člana.
– KKI je važan za razvoj identiteta, odnosno prepoznatljivosti, a time i turističke privlačnosti svake države – rekla je Ivana Nikolić Popović, predsjednica KKI-ja. Najavila je razvoj internetske platforme za spajanje kreativaca s korisnicima njihove usluge, a koja će služiti i kao baza ideja i sudionika.
– Kako bi se kvalitetnije promicao pametan i održivi rast, počeli smo surađivati s HUP-om. Naš je najvažniji cilj razvoj kreativnih i kulturnih djelatnosti kao legitimnog gospodarskog sektora – rekla je Nikolić Popović.
Aleksandar Battista Ilić, dekan zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, dometnuo je da nije toliko važno koliko ljudi zapošljava kreativna i kulturna industrija, “jer ona daje znatan doprinos i raznim drugim industrijama”.
>> Drugo izdanje Međunarodne autorske kreativne konferencije MAKK 2014
