Sastanak Vlade i bankara o rješavanju problema kredita u švicarskim francima počeo je jučer, a nastavlja se danas, kada bi se moglo znati i konkretno rješenje koje banke nude.
Kako doznajemo, najbliže su rješenju koje je ponudila jedna banka, a ministrica Martina Dalić mu je navodno sklona, a riječ je o pretvaranju postojećih kredita u tzv. kredite s ostatkom vrijednosti, što je zapravo slično operativnom leasingu. Konkretno, to bi značilo da bi klijenti otplaćivali ratu kredita prema tečaju koji je vrijedio u trenutku uzimanja kredita, a ostatak bi otplatili u nekom budućem vremenu, kada bi tečaj franka opet bio povoljniji. Odnosno, taj bi se ostatak kumulirao kao ostatak vrijednosti. Primjerice, ako vam je sada rata kredita 1700 kuna, ona bi se sada smanjila na 1000 kuna (jer je tečaj franka porastao 70 posto). Ostatak od 700 kuna otplaćivao bi se u budućnosti, a na njega bi se također obračunavale kamate. Odnosno, nastao bi novi kredit.
Politička odluka
Kratkoročno je to rješenje dobro, no dugoročno jako loše. Jer bi se otplata kredita mogla prolongirati na dvije-tri generacije. Dodatno je pitanje hoće li se uopće tečaj franka vratiti na onu razinu koju su klijenti imali u trenutku podizanja kredita. Na istu, jako teško, a popravit bi se mogao tek ako se popravi rejting SAD-a i sudbina eura. A trenutačno obje opcije ne djeluju optimistično. Pitaju li se analitičari, ova opcija više djeluje kao politički dobar potez pred izbore. Podsjetimo se, postoje još neki prijedlozi koji bi pomogli klijentima koji imaju kredite u švicarskim francima, prije svega povoljnija konverzija u euro ili smanjenje kamate, no tome bankari nisu skloni. A njihov će prijedlog, izgleda, biti konačan jer, kako doznajemo, ministrica Dalić od njih očekuje da izađu s prijedlogom, a ne da to učini Vlada. Jer, ako su bili maštoviti u definiranju kredita kada su ih davali, sada bi trebali prepoznati da i njihovi klijenti imaju problem i ponovno maštovito ponuditi tim ljudima pomoć, kaže nam jedan sugovornik u Vladi.
Banke ne žele gubitak
Udruga Franak predložila je da banke omoguće konverziju kredita u euro prema tečaju koji je vrijedio u trenutku uzimanja kredita.
Banke to ne mogu prihvatiti jer bi to za njih značio gubitak na tečajnim razlikama od oko 100 milijuna eura. Raniji prijedlozi bili su ukidanje valutne klauzule, no takvo što značilo bi i ukidanje devizne štednje. To bi pak za posljedicu imalo prebacivanje štednje u druge zemlje, odnosno gubitak kapitala u Hrvatskoj. Nakon što je SDP donio računicu o povoljnijoj otplati kredita kroz smanjenje kamata, i Vlada je bankama odgovorila kako bi, umjesto prevelike kritike na fiskalnu politiku, trebali smanjiti kamate. No, bankari kažu da to i nije tako. Ako bi se prosječna kamata na CHF smanjila s pet na četiri posto, rata kredita bi se smanjila 10 posto, ali bi još uvijek bila veća 60 posto u odnosu na vrijeme kada je kredit uzet. Analitičar Dragan Kovačević smatra da bi konačnu odluku u rješavanju problema trebala donijeti država osnivanjem jamstvenog fonda za pomoć otplate ili natjerati banke da snize kamate ili naprave monitoring otplate.
jos kad bi mogao vratiti nekretninu koja je izgubila na vrijednosti, i zamjeniti dionice koje su pale za one koje nisu, gdje bi bio kraj mojoj sreci...