Euro je pao na najnižu razinu u odnosu na dolar u posljednje dvije godine pa se za jedan euro dobije 1,21 dolara, a trend pada se nastavlja. Među svjetskim ekonomistima posljednjih se dana vode žustre polemike – je li došlo vrijeme da se prodaju euri i kupe dolari ili treba čekati da se trend okrene. Euro posljednjih mjeseci pada pod teretom krize, a najnoviji događaji u eurozoni ne daju naslutiti da će se kriza uskoro riješiti. U odnosu na kolovoz prošle godine euro se prema dolaru strmoglavio čak 16,5 posto – tečaj je sa 1,45 pao na 1,21.
Povećana volatilnost
– Odnos tečaja eura u odnosu na dolar s jedne strane treba promatrati kroz probleme u eurozoni, kojoj također odgovara slabiji euro zbog poboljšanja konkurentnosti. S druge pak strane, Europska središnja banka nedavno je srezala depozitnu kamatu koju plaća na položene viškove banaka na nulu, što je europsku prekonoćnu stopu spustilo ispod adekvatne američke, a to bi moglo sugerirati da je središnja banka otvoreno pokazala preferenciju za slabijim eurom. Dolar ujedno zadržava status valute sigurnog utočišta kad investitori žele smanjiti izloženost riziku – komentirao je Hrvoje Stojić, glavni analitičar HYPO banke.
Prema Stojiću, isplatilo bi se eure prebaciti u dolare jer očekuje daljnji pad europske valute.
– Očekivao bih daljnje jačanje dolara prema euru nadomak 1,15, otprilike do kraja ove godine – prognozira Hrvoje Stojić.
Slabljenju jedinstvene europske valute pridonijele su i daljnje mjere ekspanzivne monetarne politike ECB-a, a neki analitičari očekuju da će se tečaj eura u odnosu na dolara stabilizirati na 1,20.
– U uvjetima povećanje volatilnosti na svjetskim financijskim tržištima te kada je rješenje dužničke krize ponajprije političko pitanje, a samim time i rezultat krajnje neizvjestan, nezahvalno je prognozirati kretanja valutnih parova pa makar i na kratak rok. Međutim, većina prognoza upozorava kako bi se u idućim tromjesečjima trgovanje moglo nastaviti oko razine od 1,20 dolara za euro – smatra Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Šantić ističe da je potencijal za daljnje jačanje američke valute donekle ograničen i činjenicom da postoji i daljnja neizvjesnost o budućnosti fiskalnih poticaja, a koji ovise o dogovoru dviju američkih najvažnijih političkih opcija.
Izbori u SAD-u slabe dolar
– U slučaju izostanka dogovora dodatno bi ojačali rizici za američko gospodarstvo, a i pritisci na FED-a da nastavi s nekonvencionalnim mjerama ekspanzivne monetarne politike, što bi vjerojatno izazvalo i određeno slabljenje dolara – ističe Zdeslav Šantić.
U uvjetima kada je potencijal za daljnje jačanje američke valute sužen, a maksimalan vrijednost franka naspram euru fiksirana, investitori se okreću ulaganjima u jen i skandinavske valute.
– Prosječni građani, s prosječnom ušteđevinom, trebao bi u sadašnjim okolnostima težiti smanjenju svih rizika, pa tako i valutni. Valutni rizik se minimalizira u slučaju da je štednja u onoj valuti u kojoj se troši i/ili ima kreditno zaduženje – zaključio je na kraju Šantić.
>>Njemačka će na izlasku Grčke iz eurozone uštedjeti 7 mlrd. eura
neki dan sam sreo jednog bankara koji mi rece da politicari i tajkuni masovno prodaju eure i kune i to je znak niti kune niti eure kupovati i jos mi rece da je potraznja za dolarima i francima