Više od 20 leasing društava, ali i 50-ak drugih tvrtki koje se bave
leasingom, dobit će do kraja godine nova pravila rada, propisana
zakonom o leasingu. Leasing društva više neće smjeti odobravati
kredite, koji sada nose čak 30 posto njihova prometa, nego će im se
posao suziti na klasičan najam imovine, operativni ili financijski.
Leasing kućama zabranit će se i primanje novčanih depozita, pologa,
koje građani ili poduzeća daju za najam imovine, najavio je nedavno
Vedran Duvnjak, v.d. pomoćnika ministra financija. Europsko udruženje
leasing kompanija procjenjuje da su plasmani leasing kompanija u
Hrvatskoj potkraj 2005. bili 2,8 milijardi eura, a Duvnjak je izračunao
da svaka peta kuna u gospodarstvu potječe iz leasinga. Novost je i to
što će se domaće banke moći baviti leasingom kao legalnim biznisom.
Godišnje se putem leasinga plasira jedna milijarda eura 36 posto
u osobna vozila, četvrtina u nekretnine, 20 posto u opremu i 15 posto u
gospodarska vozila. Očekuje se da će Hanfa dobiti pravo nadzora nad
radom leasing društva budući da Državni inspektorat nema dovoljno
stručnjaka za taj posao.
Banke na prekretnici
Primjena Direktive o kapitalnim zahtjevima (Basel II), najzahtjevniji
regulatorni i poslovni ispit bankarskog sektora, nalazi se i pred
Hrvatskom. Donošenje te direktive tek se očekuje, ali bez obzira na to
što najvažniji međunarodni bankarski propis još nije ni objavljen, sve
zemlje članice EU morat će do kraja godine svoja nacionalna
zakonodavstva uskladiti s baselskom regulativom. EU će početi s
primjenom Direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD) 2007. za osnovne i
srednje napredne modele, dok bi za napredne modele primjena bila od
2008. kako bi uvjeti rada bankarske industrije bili standardizirani.
Basel II. nije obvezan za zemlje koje nisu članice EU, ali Sabor je
odlučio da će se bankarski sektor u Hrvatskoj već od 2009. početi
ravnati prema međunarodnim pravilima, ističe viceguverner Hrvatske
narodne banke mr. Čedo Maletić. On najavljuje da će HNB možda već prije
ljeta okupiti bankare i upoznati ih sa svim dostupnim informacijama o
CRD direktivi kako bi mogli planirati svoje aktivnosti.
ŠKZ postaju banke?
- Suradnja s bankama preduvjet je uspješne primjene Basela II i mi ćemo
sa svoje strane sve učiniti da banke budu pravodobno informirane, veli
Maletić. On kaže da su banke u stranom vlasništvu, vođene maticama, već
krenule u pripreme, dok ostale čekaju poteze i vodstvo HNB-a. Do kraja
2007., bit će objavljen zakon o kreditnim institucijama koji će
zamijeniti važeći Zakon o bankama. Zakon će pružiti okvir i smjer, dok
će se detalji regulirati kroz podzakonske akte, čije je konačno
donošenje određeno za treće tromjesečje 2008. Na velikoj je
prekretnici i oko 120 štedno-kreditnih zadruga (ŠKZ) jer se očekuje
donošenje novog propisa koji će regulirati njihov rad. Na stolu je
nekoliko varijatni: prema jednoj ŠKZ-i bi mogli poslovati u sadašnjem
obliku do 2008., nakon čega moraju odlučiti hoće li prerasti u banke s
malim ovlaštenjima ili kreditne unije, a prema drugoj štedno-kreditne
zadruge već bi ove godine počele poslovati prema novim načelima. Prema
još nepotvrđenim informacijama Ministarstvo financija ima namjeru do
ljeta donijeti zakon o kreditnim unijama koji će regulirati poslovanje
štedno-kreditnih zadruga. Kreditne bi unije po definiciji i načinu rada
najbliže odgovarale sadašnjim blagajnama uzajamne pomoći, koje su se
zadržale unutar velikih privrednih sustava kao zatvorene neprofitne
financijske institucije koje kreditiraju samo svoje članove.
ZAKONSKE PROMJENE Hrvatska financijska industrija, kao i europska, na velikoj prekretnici
