spas ili propast

Linić nudi HŽ-ove tvrtke za kunu iako neke imaju ozbiljne kupce

'09.11.2011., Koprivnica - Potpuna rekonstrukcija pruge izmedju Koprivnice i Krizevaca zavrsit ce pola godine prije nego je predvidjeno. U tijeku je zavrsetak obnove dionice izmedju Koprivnice i Lepav
'Marijan Susenj/PIXSELL'
18.02.2012.
u 10:00

Ministar financija najavio je prodaju 14 tvrtki iz HŽ holdinga čija djelatnost nije željeznički prijevoz, a nudi ih radnicima.

Ovisna društva Hrvatskih željeznica ići će u privatizaciju i to vjerojatno po kunu, najavio je to za Hrvatski radio ministar financija Slavko Linić. Riječ je o 14 tvrtki kojima djelatnost nije vezana uz željeznički promet, a te tvrtke i njihovih 5000 zaposlenika došle su u središte pozornosti javnosti nakon "lapsusa" ministra prometa Zlatka Komadine da je u HŽ-u 5000 ljudi viška. Komadina se poslije ispričao i rekao da je mislio na te tvrtke kćeri u kojima radi tih 5000 ljudi. U HŽ matici radi otprilike 12.500 ljudi.

Ima li su vremena

Linić smatra da je HŽ jedna od najgorih hrvatskih kompanija, a jedan od razloga tomu su i ovisne tvrtke koje će sadašnja Vlada pokušati privatizirati i to prije svega njihovom prodajom radnicima.

"Ako radnici preuzmu tvrtke, morat će biti otpuštanja, a ako ne preuzmu, tvrtke će se zatvoriti, radnici će se zbrinuti i radnih mjesta više neće biti" izravan je bio Linić pitajući se ima li netko hrabrosti preuzeti te djelatnosti koje nisu željeznički prijevoz i koje ne mogu biti na teret državnog proračuna.

Linić je kazao i da su radnici tih tvrtki mogli osam godina kupiti svoje tvrtke. Naime, bivša je vlada još 2005. godine donijela odluku o privatizaciji 17 ovisnih društava HŽ-a, što je bio dio programa restrukturiranja i ugovora sa Svjetskom bankom. No provedena je privatizacija samo dvije tvrtke dok je jedna otišla u stečaj. Na natječaje za ostalih 10 tvrtki, čija je privatizacija počela, uglavnom se nitko nije javljao ili bi rijetki ponuđač na kraju odustao.

Kad je počela ekonomska kriza, na pritisak sindikata, koji su se od početka protivili privatizaciji, bivša je vlada zaustavila proces privatizacije ovisnih tvrtki HŽ-a. Sadašnja uprava HŽ holdinga ponovno je predložila pokretanje te privatizacije, ali vlada Jadranke Kosor nije uopće reagirala na taj zahtjev. Prema najnovijim podacima o poslovanju tih tvrtki, za prvih 11. mjeseci 2011., ukupan njihov gubitak je 90 milijuna kuna. Najviše u tome sudjeluje TŽV Gredelj, koji ima minus od čak 85 milijuna kuna , a uz tu tvrtku još njih sedam posluje s gubitkom.

Teško stanje u Gredelju

Te tvrtke uglavnom dobivaju poslove od HŽ, a to neće moći ako ostanu u vlasništvu željeznice kad se, primjerice, počnu graditi i obnavljati pruge iz fondova EU jer izvođači radova ne smiju u tom slučaju biti u vlasništvu investitora.

Iako Linić najavljuje prodaju ovisnih tvrtki radnicima za kunu, upućeni kažu da to nije potrebno jer već sad u Hrvatskim željeznicama postoje pisma namjere stranih i domaćih tvrtki za kupnju nekih od njih. Pa tako postoji i zanimanje jedne velike korporacije za preuzimanje Gredelja, koji je usto u teškoj situaciji zbog pada narudžbi pa je upitna i isplata plaća u toj tvrtki.

Komentara 89

IC
icko
12:05 18.02.2012.

Haha mou i radnici koji nemaju ni lipe..

OB
-obrisani-
18:59 18.02.2012.

Tako je drug Linić i Riječku banku poklonio strancu, financirao privatnu tvrtku svohga prijatelja Viktor Lenac dok je druge slao u stečaj.

OB
-obrisani-
16:09 18.02.2012.

No Logo ( Naomi Klein )

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije