S predsjednikom Pčelarskog saveza i saborskim zastupnikom Vladimirom Bilekom razgovaramo o problemima pčelara, stanju na tržištu, što ulazak u Europsku uniju znači za proizvođače meda...
Kakva je situacija u pčelarstvu, je li se popravila u odnosu na stanje prije ulaska u EU?
Iako glasi kao najorganiziraniji sektor poljoprivredne proizvodnje, ipak je situacija u pčelarstvu vrlo teška. Ulaskom u EU otvorilo se veliko tržište, ali nažalost i olakšao uvoz pčelinjih proizvoda sumnjive kvalitete te miješanje s našim. Prije ulaska u EU u evidenciji pčelara i pčelinjaka bilo je oko 7000 pčelara s 300.000 košnica, a nakon ulaska u EU broj evidentiranih pčelara popeo se na 13.000 sa 500.000 košnica. Nacionalni pčelarski program pomaže u razvoju pčelarstva podizanjem kvalitete pčelarske proizvodnje kroz sufinanciranje kupnje opreme, odobrenih zaštitnih sredstava, edukaciju pčelara, sufinanciranje analize meda. Lani je izmijenjen i poboljšan, ali ga treba konstantno unapređivati kako bi bio u službi pčelara. No, NPP nije jedini instrument pomoći koji treba pčelarskom sektoru, stoga će u budućem razdoblju sustav potpora svakako trebati doživjeti promjene, ali i na razini EU kroz uredbe. Riječ je o klimatskim promjenama te je potrebno razmišljati i o prihrani pčela u bespašnim periodima koji su sve izraženiji.
Koliko je Hrvatska proizvela meda prošle godine, a koliko smo ga uvezli?
Prošle godine, na temelju dostupnih statističkih podataka i realne procjene po broju košnica, možemo reći da smo proizveli oko 8000 tona meda raznog biljnog porijekla, a u isto vrijeme u Hrvatsku je uvezeno više od tisuću tona meda. Točnije, u prvih devet mjeseci 2016. uvezeno je 1013 tona meda, a izvoz je bio 301 tonu meda. Vrijednosno je uvoz iznosio 17,786.821 kunu, a izvoz 9,024.555 kuna.
Ima li pozitivnih promjena na tržištu? EU ima goleme potrebe za medom, je li to naša šansa i bi li se proizvođači trebali udruživati?
Prošla je godina bila izuzetno loša za pčelarstvo. Najveći su problem i uzrok pada proizvodnje klimatske promjene, koje najviše utječu na količinu i proizvodnju zdravih i kvalitetnih hrvatskih pčelinjih proizvoda. Zato su količine meda koje smo mogli izvoziti bile male. Za veću proizvodnju i izvoz meda i ostalih pčelinjih proizvoda potrebno je prije svega zaštititi naše proizvode i udružiti se u gospodarski povezane proizvođačke organizacije. Europa ima veliki deficit meda i ostalih pčelinjih proizvoda pa tu vidimo šansu za hrvatske pčelare.
Obavljaju li inspekcije dobro kontrole meda na tržištu?
Inspekcije obavljaju kontrole na terenu, kod proizvođača, tvrtki koje stavljaju med na tržište, ali bi po nama trebalo podignuti razinu kontrole u trgovačkim lancima, ali isto tako maknuti s tržišta sav med koji se prodaje bez deklaracije. Trenutačno nismo zadovoljni suradnjom i radom inspekcijskih službi. Cilj nam je pojačati suradnju s njima kako bismo što bolje zaštitili naše proizvođače i potrošače, a naše prijedloge već smo prenijeli nadležnima.
Kako danas potrošač može znati koji je med domaći?
Kad naši građani žele kupiti kvalitetan, hrvatski pčelinji proizvod, najsigurniji način je da ga kupe direktno od pčelara. Time se povećava i potrošnja domaćeg meda. Ako pak med kupuju u trgovačkim lancima, neka obrate pozornost na deklaracije i kupe onaj med koji je podrijetlom iz Republike Hrvatske, a ne mješavina meda iz EU i izvan EU. Sama činjenica da smo uvezli 1013 tone meda dovoljno govori. Povećanje potrošnje domaćeg meda možemo realizirati dobrim propagandnim akcijama te povećanjem svijesti potrošača da kupuju domaće.
Koliko prosječno Hrvati konzumiraju meda po glavi stanovnika?
U prosjeku u Hrvatskoj trošimo dva kilograma meda domaće proizvodnje po glavi stanovnika.
Najavili ste da ćemo uskoro dobiti nacionalnu staklenku za med. U kojoj je fazi taj projekt?
Ponukani velikim uvozom meda, koji je na policama trgovačkih lanaca deklariran kao proizvod EU i izvan EU, a da pritom pravo podrijetlo meda nije poznato, Hrvatski pčelarski savez i hrvatski pčelari osim zaštite meda te projekta “Med iz lijepe naše”, nastoji prepoznatljivom ambalažom zaštititi kako potrošače tako i primarne proizvođače. Želja nam je da korisnici nacionalne staklenke za med budu isključivo primarni proizvođači meda. Tako će potrošač znati razliku između domaćeg i uvoznog meda. Drago nam je da je našu inicijativu prepoznalo i Ministarstvo poljoprivrede na čelu s ministrom Tolušićem i da će dati potporu. Sam je projekt nacionalne staklenke za med u tijeku. Početkom veljače objavljen je natječaj za dizajn staklenke za med.
>> Poslovanje samo s pčelarima iz registra pa se med uvozi
