– Učinkovitost diskrecijskih aktivnosti fiskalne politike ovisi o načinu na koji se paket fiskalnih poticaja oblikuje i obznanjuje javnosti te o opsegu, vremenu i načinu na koji se prikažu na tržištu, a često ih prati politički rizik – iznosi Dubravko Mihaljek iz Banke za međunarodna plaćanja u Baselu u zadnjem broju časopisa “Financijska teorija i praksa” Instituta za javne financije. U tekstu se osvrće na opasnosti koje fiskalni poticaji mogu donijeti u krizi. Upozorava da za primjenu diskrecijskih fiskalnih aktivnosti obično treba dosta vremena, posebno ako je riječ o infrastrukturnim projektima. Zato poticaj može početi djelovati tek u trenutku kad je gospodarstvo već oporavljeno, dodatno povećavajući njegov rast i rizik “pregrijavanja”.
Politički rizik
Smatra i da se zbog političkih pritisaka poticajna sredstva često ne usmjeravaju prema sektorima gospodarstva u kojima bi donosila najveće koristi za proizvodnju i zaposlenost, nego prema sektorima kao što su infrastrukturna izgradnja, koja ima najveću vrijednost za političare, te posebne interesne skupine kao što su građevinski lobiji. Potreba za diskrecijskim fiskalnim mjerama trebala bi biti procijenjena u odnosu prema početnom stanju javnih financija, stupnju otvorenosti gospodarstva i razini do koje je izgledno istiskivanje privatnog sektora.
– Rizici za održivost i učinkovitost fiskalne ekspanzije u Hrvatskoj su vrlo veliki.
Reforme
Popuštanje pred populističkim pritiscima i upuštanje u fiskalnu ekspanziju u sadašnjoj situaciji moglo bi opasno ugroziti makroekonomsku i financijsku stabilnost te gurnuti gospodarstvo dublje u krizu umjesto da ga iz nje izbavi – tvrdi. Smatra da su trenutačna proračunska lutanja u Hrvatskoj izravna posljedica neuspješnog provođenja reformi za koje se godinama zna da su nužne. Skoro pokretanje tih reformi bio bi velik pomak prema vjerodostojnosti fiskalne politike i sidrenju tržišnih očekivanja.
@pegaz sad napokon imamo premjerku koje je krenula u uspjesne cistke javnih firmi i zato je dobila moje simpatije