Mirovinski fondovi, u čijim portfeljima leži više od 112 milijarde kuna, imali su dobru godinu s visokim prinosima za svoje članove. U potportfelju A, u kojem je malo članova prinosi su bili dvoznamenkasti, a na pojedinim fondovima i 14 posto, na potportfelju B u kojem je većina imovine prinosi su iznosili oko osam posto, te u onom najkonzervativnijem potportfelju C oko šest posto. Godina za nama je i godina preokreta jer će u potrazi za prinosima mirovinci morati iskoračiti izvan sigurne obvezničke zone, koja u eri kamata, više ne nudi tako dobre prilike za zaradu. Mirovinci već nekoliko godina pozivaju državu da im otvori priliku ulagati u velike infrastrukturne projekte poput autocesta ili zračnih luka ili energana, ali zasad su obavljeni tek preliminarni razgovori bez konkretnih dogovora koji bi vodili investicijama.
Čelnici društava koja upravljaju mirovinskom štednjom građana ne kriju da dobru investiciju vide u privatizaciji Hrvatske elektroprivrede, Hrvatske pošte, zračnih luka ili pak ACI-a, ali im država nijednu od tih tvrtki ne nudi. Primjer Podravke u kojoj drže više od 50 posto udjela, pokazuje kako ulazak ovog institucionalnog novca, može povećati profitabilnost pa se tako Davor Doko, šef financija tvrtke prisjetio da je Podravka u vrijeme kada su mirovinski fondovi držali tek 10 posto udjela u tvrtki imala tek 60 milijuna kuna dobiti dok je lani prijavila rekordnu godinu sa zaradom od 206 milijuna kuna.
Za strateške projekte i infrastrukturu mirovinski fondovi imaju široke limite pa imaju i do 10 milijardi kuna koje mogu uložiti, ali prilika nažalost nema.
Istodobno prilike se otvaraju u privatnom sektoru pa se mirovinci okreću plasmanu novca u zelene energije i energane. Ipak tu je zakonski postavljen limit od 10 posto u kojeg se ubrajaju direktna ulaganja u tvrtke, private equity i venture capital fondove pa će taj limit, najavili su vodeći ljudi mirovinskih fondoca, uskoro postati vrlo ograničavajući. Zasad je većina novca u obveznicama u kojima je u listopadu bilo plasirano 75 milijardi kuna, dok je tek 12 milijardi kuna mirovinske štednje bilo uloženo u domaće dionice.
Mirovinci će u budućnosti vjerojatno prilike jače tražiti izvan granica Hrvatske, naročito ako na domaćem terenu ne pronađu dobre mete jer moraju održati dobre prinose za svoje štediše. Od osnivanja 2002. godine u sustav mirovinske štednje uplaćeno je 78,7 milijardi kuna doprinosa, dok je ostalih 34 milijarde kuna oplođen novac građana.
Mirovinski fondovi u svijetu u posljednjem su desetljeću temeljito mijenjali strategije ulaganja, kako bi zadržali profitabilnost. Norveški fond, najveći europski mirovinski fond, plasira novac konzervativno – čak 66 posto u dionice, 31 posto u obveznice i tek 3 posto u nekretnine, dok je kanadski mirovinski fond potpuno promijenio ulagačku strategiju. Prije petnaestak godina imali su samo kanadske obveznice, a danas ulažu tek 15 posto sredstava u Kanadu, a 85 posto 275 milijardi dolara vrijedne imovine plasiraju diljem svijeta.
>> Pogledajte i ovaj video: Press "brunch" AZ mirovinskih fondova
