Nezaposlenost mladih jedan je od najvećih problema na tržištu rada u Hrvatskoj, a stopa nezaposlenosti mladih u RH u 2009. godini bila je 25 posto, što je znatno više od prosjeka Europske unije od 19,6 posto, istaknuli su jučer u Zagrebu predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na predstavljanju rezultata istraživanja Mladi na tržištu rada. Upravo radi rješavanja problema nezaposlenosti mladih na regionalnoj razini, HZZ i Delegacija Europske unije u RH osmislili su ovaj projekt u sklopu programa IPA.
Zaključak istraživanja koje je provedeno u osam županija koje imaju najveći problem sa zapošljavanjem mladih jest da poslodavci nerado zapošljavaju mlade ljude, a kada to čine, nude im plaću koja je od pet do 42 posto niža od plaća koje se isplaćuju na tržištu za sve razine zanimanja. Od novih, mladih zaposlenika, traže pouzdanost, odgovornost i motivaciju za rad, koji u očima poslodavaca imaju veću cijenu od vještina.
Zanimljiv je podatak da bi mladi radili za plaću od 2500 do 3000 kuna.
– Mladi bez ikakva obrazovanja očekuju plaću od 2500 kuna, a oni sa završenim stručnim studijem 3076 kuna – ističe se u istraživanju.
Poslodavci pak smatraju da je i to previše.
– Poslodavci, međutim, i dalje smatraju da su plaće mladih radnika bez radnog iskustva previsoke. Uz to, očito je da poslodavci smatraju da plaće predstavljaju zapreke zapošljavanju mladih, bez obzira na činjenicu da su te plaće bliže minimalnim iznosima plaća nego prosječnima. Ako se nastavi mlade smatrati uzgrednom, povremenom i općenito nekvalificiranom radnom snagom, jasno da će poslodavci nastaviti smatrati da su mladi preskupi u odnosu na vrijednost koju stvaraju. Međutim, kad bi ih se više koristilo u skladu s njihovim potencijalom, tada bi se njihove plaće moglo smatrati ulaganjem u buduću produktivnost, a ne samo kao trošak – upozoravaju istraživači.
U reprezentativnom istraživanju koje je provedeno ove godine sudjelovalo je 1550 mladih od 15 do 24 godine i 312 poslodavaca.
To je zato jernema političkog konsenzusa oko bitnih razvojnih pitanja, već je na sceni bilo mešetarenje i lopovluk sa rasprodajom velikih kompanija, a sada imamo borbu za vlast, podmetanja, ali ne i akcije za ozdravljenje privrede