Mliječna industrija u Hrvatskoj nalazi se u najlošijem stanju posljednjih deset godina. U posljednje dvije godine broj farmera koji uzgajaju krave koje daju mlijeko upola je manji, a količina otkupnog mlijeka ove će godine, u odnosu na lani, biti 20% manja. Da bi se ovo dramatično urušavanje mliječnog sektora zaustavilo, nužno je pokrenuti niz mjera. Prije svega, potrebna je sustavna edukacija farmera, kojima treba omogućiti povoljne kredite za kupnju rasplodnih junica, ali i mliječnih grla. Nužno je i što prije legalizirati farme radi povlačenja sredstava iz fondova EU te davanja u zakup državnog zemljišta. Zajednički je to zaključak sudionika okruglog stola "Snaga hrvatske hrane – mlijeko i mliječne prerađevine" koji je u organizaciji Poslovnog centra znanja te pod pokroviteljstvom Badela 1862, Dukata, Hrvatske agencije za hranu, HBOR-a, Tetrapaka i Vindije održan u Zagrebu. U samo dva sata, koliko je trajao skup, otkup mlijeka smanjen je za 25 kilograma. To slikovito približava iznesene alarmantne podatke koji pokazuju da je u samo prvih devet mjeseci godine otkup mlijeka pao za čak 87 milijuna kilograma. Do kraja godine taj bi broj mogao doseći 100 milijuna, čime bi se količina otkupljenog mlijeka smanjila na petstotinjak milijuna kilograma godišnje.
– Stvari se rješavaju samo onda kada mljekari izađu na ulice – naglasila je Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za znanost, ističući da je nužno donijeti strategiju razvoja za sljedećih pet do deset godina.
– Programi su u pripremi i prema procjenama trebali bi postići da se proizvodnja poveća na 800 tisuća tona mlijeka – kazala je Zvjezdana Blažić iz Ministarstva poljoprivrede.
>> Šansa za EU su perad i goveda, a nema strategije ruralnog razvoja
