Problemi na tržištu nekretnina, koji građevinare muče dovoljno dugo da ih dovedu na rub bankrota, mogli bi se konačno ublažiti.
Osim povoljnijih ponuda banaka i graditelja, kao i trenda laganog pada kamata, odvijaju se još dvije paralelne akcije: Zagrebački holding priprema ofenzivni plan koji bi pomaknuo prodaju stanova u naselju Sopnica-Jelkovec, a Matica hrvatskih sindikata najavila je kupnju čak 800 stanova za svoje članove.
Ta tri momenta mogla bi oživjeti zamrlo tržište stanova, ponajprije novogradnje. No, faktor rizika, kad su posrijedi banke, jest opasnost od uvođenja poreza čiji bi trošak jamačno prelile na klijente kroz veće kamate i ostale troškove kreditiranja.
Rast kredita
Rast stambenih kredita u lipnju, kad je odobreno 1,3 milijarde kuna kredita, stručnjaci ne žele prejudicirati kao trend, no iznenadio je cijelu bankarsku industriju.
Za projekt Sopnica-Jelkovec, koji dosad nije pokazivao znakove života, Zagrebački holding upravo razrađuje akcijski plan prodaje koji uključuje smanjenje cijena i njihovu diferencijaciju prema katovima i drugim karakteristikama.
– Prodaja stanova u Sopnici nam je top-prioritet. Neprodano je više od 600 stanova. Jedna od opcija je suradnja s ministarstvima koja imaju politiku zbrinjavanja svojih djelatnika, a realno je da ćemo i spustiti cijene stanova, za što ćemo tražiti suglasnost nadležnih tijela – otkriva Dušan Viro, glasnogovornik Zagrebačkog holdinga.
Sindikalni stanovi
Vilim Ribić, dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata, ističe da predbilježbe za kupnju već traju, kao i pregovori o povoljnijem kreditiranju s bankama. Gotove su predbilježbe za 120 stanova koje gradi Strabag u naselju Špansko-Oranice, a druge dvije lokacije su Medarska ulica na Rudešu, u kojoj ih gradi Poyel, i Središće, gdje je graditelj Feal.
– Kupnja 800 stanova za članove sindikata imat će kratkoročan pozitivan utjecaj na tržište nekretnina, ali s obzirom na izostanak detaljnijih planova takvog projekta, nemoguće ga je komentirati. U slučaju naselja Sopnica-Jelkovec treba biti svjestan problema koji potvrđuju da građani danas imaju puno veću mogućnost izbora i odabira nekretnine nego što je to bio slučaj prije nekoliko godina – komentirao je Tomislav Krpan, prokurist Splitske banke.
Osim nepovoljnih gospodarskih trendova, smatra da bi i najavljeno oporezivanje nekretnina moglo povećati ponudu stambenog prostora te stvoriti dodatne pritiske na pad cijena.
– Jedno od mogućih rješenja aktualnog stanja moglo bi biti i uređivanje tržišta najma, za što su potrebni i određeni potezi države, primjerice, motiviranje investitora kroz određene izmjene u poreznom sustavu – predlaže Krpan.
Dodaje da je rast stambenih kredita u lipnju pozitivno iznenadio, ali bi bilo preoptimistično govoriti da se radi o značajnijem dinamiziranju prodaje na tržištu nekretnina.
Naime, na rast kunske protuvrijednosti kredita vidljiv utjecaj došao je od osjetnijeg slabljenja kune u odnosu na švicarski franak, oko 6,5 posto tijekom lipnja. Vjeruje da će se slaba potražnja za stambenim kreditima nastaviti i u idućem razdoblju, što bi trebalo dovesti do nastavka trenda laganog pada kamatnih stopa zbog visoke konkurencije.
– Ipak, takav trend mogle bi odgoditi najave uvođenja poreza na banke, kao i dalje povišeni rizik plasmana. Međutim, moramo biti svjesni da oporavak prodaje na tržištu nekretnina ne ovisi primarno o cijeni stambenog kvadratai kredita, već ponajprije o dinamici oporavka gospodarstva i zaposlenosti. Za usporedbu je moguće uzeti tržište automobila koje, bez obzira na padcijena vozila u Hrvatskoj i različite promotivne akcije, i dalje bilježi dvoznamenkasti pad prodaje. Nadalje, promatramo li domaće tržište rada, primijetit ćemo da je najveći rast nezaposlenosti zabilježen u segmentu mlade radne snage, a upravo je to ciljana skupina kupaca kako investitora, tako i države kroz pokušaje poticanja kupnje prvog stana - zaključuje.
Nevezano uz neizvjesno stanje na tržištu nekretnina, ali nije li paradoksalno da Grad Zagreb s jedne strane ima na tisuće stanova (većinom u užoj gradskoj jezgri) za koje se bukvalno ne zna tko u njima stanuje i tko to plaća ili ne plaća, a s druge strane se nadmeću s investitorima u sferi stanogradnje i grade još jedno cijelo stambeno naselje na trošak gradskih sredstava. I naravno da muku muče s prodajom tog stambenog prostora kad iz aviona razvidno da nisu u stanju gospodariti ni s tzv. gradskim stanovima. I da li je to, investiranje u nekretnine, uopće u užem popisu djelatnosti za koje su oni ovlašteni trošiti novac prikupljen gradskim nametima!?