Mađarska naftna kompanija MOL objavila je danas kako će pokrenuti arbitražni postupak protiv Republike Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova(ICTIS) u Washingtonu.
U MOL-ovompriopćenju, koje je objavljeno i na budimpeštanskoj burzi, kao razlog za pokretanje arbitražnog postupka navodi se kršenje ''određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj’', te se takva odluka obrazlaže odgovornošću kompanije prema svjim dioničarima da štiti svoje investicije. Iako se u MOL-ovom priopćenju izričito naglašava kako je kompanija i dalje posvećena pokušajima da s vladom Republike Hrvatske postigne suglasnost oko otvorenih pitanja vezanih za poslovanje i upravljanje kompanijom, evidentno je kako je pokretanje arbitražnog sporazuma još jedan korak k potpunom rasplamsavanju sukoba između dvaju velikih dioničara u hrvatskoj naftnoj kompaniji Ini.
Dapače, pokretanje arbitraže vjerojatno bi značilo i kraj pregovora s obzirom da je besmisleno paralelno voditi pregovore i sudski spor - što arbitraža u suštini jest.
Doduše, pritom je nejasno zašto su se u MOL-u odlučili baš za arbitražni postupak pred ICTIS-om, s obzirom da to tijelo nije navedeno kao mjesto razrješenja sporova u ugovorima koji postoje između Vlade i MOL-a. Prema tim dokumentima dogovorena arbitražana tijela su Međunarodna trgovinska komora u Parizu (ICC) i Komisija Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNICTRAL), no u MOL-u su odlučili arbitražu pokrenuti pred trećim tijelom i to temeljem Energetske povelje – međunarodnog dokumenta koji, među ostalim, obuhvaća i mehanizme zaštite ulagača u energetskim projektima, a čiji je potpisnik i Hrvatska. Iako se večeras nije mogla dobiti službena reakcija Hrvatske vlade, neslužbeni stav nekih hrvatskih pravnih stručnjaka jest kako je upravo zbog primjene Energetske povelje upitna vjerodostojnost MOL-ovog zahtjeva za arbitražu.
Naime, Hrtvatska spada među države potpisnice Energetske povelje koje se nisu obvezale na bezuvjetnu primjenu arbitražnih pravila koje iz nje proizlaze, već isključivo ako investitor prehodno nije podnio zahtjev za rješavanjem spora pred nekim nacionalnim sudom ili se obvezao na ranije dogovoreni mehanizam rješavanja tog spora. Kako su u ugovorima Vlade i MOL-a takvi mehanizmi jasno određeni, neki domaći pravni stručnjaci procjenjuju kako bi upravo to mogla biti prva osnova na temelju kojeg bi Vlada mogla osporiti MOL-ov zahtjev za arbitražu. Utoliko, nije isključeno i da se radi o novom modelu pritiska na Hrvatsku vladu usred pat pozicije koja trenutno vlada u pregovorima.
Indikativno je, u tom kontekstu, i da je MOL informacije o pokretanju arbitražnog postupka objavio nakon što su danas neki hrvatski mediji obajvili neslužbene informacije da je kompanija i formalno započela ozbiljne pregovore s ruskim Rosnjeftom oko preuzimanje njezinog udjela u Ini, omogućivši Rusima čak i uvid u poslovne knjige hrvatske kompanije. Te glasine vjerojatno su dobrim dijelom utjecale na kretanje dionice MOL-a koja je samo danas doživjela pad od gotovo 5 posto.
Kako je tijekom proteklih godinu i pol dana vrijednost MOL-ova dionica izgubila gotovo trećinu vrijednosti, a tvrtka je zasigurno zbog toga pod sve većim pritiskom dioničara, i najnovije negativne trendove na burzi ne treba odbaciti kao jedan od mogućih razloga objave informacija o pokretanju arbitražnog postupka baš u ovom trenutku.
Sto nas sprijecava da pokrenemo arbitrazu pred ICC ili UNICTRAL?