Prodaja putovanja u Europi krajem prošle i u prvim mjesecima ove 2019. bila je dosta mršava i ovo je prva godina, nakon niza odličnih sezona, u kojoj turistički radnici strepe za rezultat. Ministar turizma Gari Cappelli, koji je ovih dana domaćin zasjedanju Europske komisije Svjetske turističke organizacije, za početak otkriva aktualno stanje bukinga.
Dosadašnji rezultati i buking sugeriraju da je potražnja za Hrvatskom još uvijek na vrlo visokoj razini. Ali, iz godine u godinu ima sve više individualnih rezervacija i teško je unaprijed donositi pretpostavke. Prema informacijama od turoperatora, iz naših predstavništava i predstavnika hotelskih kuća, i ove godine očekujemo uspješno poslovanje, a od fizičkih pokazatelja, važniji su financijski i doprinos zapošljavanju.
Start je bio odličan, za prva četiri mjeseca deset posto više gostiju. Zbog napora da se produži sezonu ili zbog kasnog Uskrsa?
Brojkama iz dosadašnjeg dijela godine smo zadovoljni, ali prave rezultate naših aktivnosti bi trebali tek vidjeti. Iako ne možemo osporiti da raspored praznika utječe na promet ovisno o pojedinom mjesecu, napravljeni su značajni iskoraci u jačanju ponude izvan ljetnih mjeseci. To najbolje potvrđuje podatak da u posljednje tri godine bilježimo kontinuiran rast prometa u tom razdoblju, a uspoređujemo li ovu godinu s 2016. zabilježen je rast turističkog prometa više od 50 posto, a na to trebaju biti ponosni svi u sustavu.
Do kraja godine prognozirate maksimalno tri posto više gostiju nego lani, treba li i može li naš turizam više od toga?
Jedan od naših glavnih ciljeva je intenziviranje turističkog prometa izvan ljetnih mjeseci upravo zato što smatramo kako rast treba proizlaziti iz povećanja broja gostiju u pred i posezoni kako bi smanjili pritisak u ljetne špice. Naglasak i stavljamo na posebne oblike turizma jer želimo osigurati kvalitetno cjelogodišnje poslovanje. Osim toga, povećanje prometa možemo ostvariti i snažnijim razvojem turizma na kontinentu što je jedan od naših strateških ciljeva. Ove ćemo godine u Slavoniji održati i Dane hrvatskog turizma kako bi turističkim djelatnicima predstavili sve što ima Slavonija.
Glavno obilježje ove sezone, čini se, bit će last minute. Pribojavate li se da će to smanjiti prihode?
Last minute buking postaje općenito obilježje planiranja putovanja u svijetu i više ne možemo već početkom godine sa sigurnošću prognozirati koliko će gostiju doći. Ove godine za sada idemo u dobrom smjeru, povećava se broj hotela visoke kategorije, a upravo oni imaju jako dobru popunjenost. Veća kvaliteta ponude jamči i veće prihode stoga smatram da ćemo krajem godine biti zadovoljni prvenstveno financijskim rezultatima.
Najavili ste novu strategiju razvoja turizma, koja je vaša vizija za iduće petogodišnje razdoblje?
Nova turistička strategija imat će naglasak na održivom razvoju i kvaliteti ponude. Želimo nastaviti razvijati posebne oblike turizma kao što su zdravstveni, eno-gastro i nautički turizam te osnažiti kontinent. To će osigurati cjelogodišnje poslovanje i smanjiti pritisak na ljetne mjesece.
Od nedavno usvojena tri turistička zakona, Zakon o turističkoj pristojbi prvi stupa na snagu. Vi ćete odrediti raspon, a županije iznose. Jeste li definirali gornji i donji granicu?
Jako sam zadovoljan što smo donijeli paket novih turističkih zakona kojim smo zaokružili ukupno turističko zakonodavstvo nakon što smo lani izmijenili Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakon o pružanju usluga u turizmu. Nakon gotovo dvadeset godina ovim ćemo zakonima modernizirati turistički sustav i prilagoditi ga svjetskim trendovima. Uskoro će prateći pravilnici biti stavljeni na javno savjetovanje. Njima će se odrediti minimalni i maksimalni iznos turističke pristojbe na temelju kojih će županijske skupštine, odnosno Gradska skupština Zagreba, nakon konzultiranja lokalnih TZ-ova, donijeti odluku o visini turističke pristojbe najkasnije do 15. rujna 2019. za 2020.
Pribojavate li se da će to proći kao i spuštanje odluke o iznosima paušala za iznajmljivače s Vlade na lokalne vlasti, koje su masovno zadržale status quo?
Vjerujem kako će lokalne turističke zajednice dati prijedloge županijskim skupštinama u skladu s prioritetima razvoja destinacija. Intencija ovog Zakona je bila decentralizacija odlučivanja jer vjerujemo kako se na lokalnom nivou može najkvalitetnije odlučivati o razvoju turizma u destinaciji.
Očekujete li da se, kad stupe i druga dva turistička zakona na snagu, bitno promijeni broj od oko 300 turističkih zajednica?
Cilj novog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma je razvoj destinacijskih menadžment organizacija za šire područje i racionalizacija troškova poslovanja turističkih zajednica. Postojeće turističke zajednice neće se ukidati, ali smo u Zakonu predvidjeli mogućnost financijskog “nagrađivanja” TZ-a koje se udruže. Mnoge turističke zajednice i prije donošenja Zakona prepoznale su prednosti udruživanja, imamo primjere Ravnih kotara, središnje Istre, Imotske krajine..., a u najavi su i nova udruživanja. Znači da smo išli u dobrom smjeru.
Neki župani tvrde da novim zakonima nisu uvažene specifičnosti kontinenta, gdje je turizam praktički u povojima.
U posljednje tri godine smo u brendiranje Slavonije plasirali gotovo 40 milijuna kuna za projekte od jačanja konkurentnosti do razvoja turističke infrastrukture. U novim zakonima uspostavom Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent u narednih pet godina osigurali smo dodjelu sredstava regionalnim TZ koje ostvaruju prihod manji od 500.000 kuna godišnje i to kao razliku do iznosa od 500.000 kuna. Vlada svojim Projektom Slavonija i osnivanjem Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, kojemu je na čelu sam premijer osigurava gotovo 19 milijardi kuna iz fondova EU za projekte u pet slavonskih županija. Ministarstvo turizma pokreće mjere vrijedne 575 milijuna kuna za razvoj gastro-turizma, zdravstvenog, kulturnog, ruralnog, riječnog kruzing turizma i konačno brendiranje i promociju. Razvoj kontinenta jedan je od naših prioriteta.
Ministar turizma Gari Cappelli u posjetu Grand Park Hotelu u Rovinju
mislim da ces se gadno iznenadit