Staro je pravilo javnog komuniciranja da, ako ne želiš stvoriti paniku, ne spominješ da nema razloga za paniku. Pa iako je upravo rečenicom "Nema razloga za paniku!" direktorica Hrvatske agencije za osiguranje depozita (HAOD) otvorila konferenciju za novinare organiziranu kako bi se odgovorilo na brojna pitanja uplašenih klijenata Sberbanka, koji su danas od ranojutarnjih sati pohrlili u poslovnice podići svoje depozite, razloga za paniku najvećeg broja klijenata uistinu i – nema.
Različit pristup SAD-a i EU
Točnije, potpuno su sigurni oni koji na računima te banke, još uvijek u ruskom vlasništvu jer kupoprodajna transakcija sa srpskom AIK Bankom još nije zaključena, imaju do 100.000 eura. Obuhvaća to tekuće, žiro i štedne račune, neovisno o broju računa, iznosima na njima, valuti i mjestu gdje se ti računi za plaćanje vode. Limit je za svaki od računa 100.000 eura – do tog iznosa u Hrvatskoj i Europskoj uniji klijentima kreditnih institucija za njihov novac jamči država putem institucije za osiguranje depozita. Iznimno postoji i dodatno osiguranje u iznosu do 30.000 eura, koje vrijedi za sredstva povezana s prodajom nekretnine, sklapanjem braka, razvoda, umirovljenja, otpuštanja, invaliditeta, bolesti, smrti ili su isplaćena u svojstvu odštete ako su deponirana unutar tri mjeseca od trenutka kada nastupi osigurani slučaj u kreditnoj instituciji.
– Nema razloga za paniku, čak i kad bi došlo do nekih drugih problema i kad bi svi sustavi zakazali, hrvatski sustav za osiguranje depozita neće zakazati. Imamo dovoljno novca u Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita za isplatu svih osiguranih depozita iz Sberbanka, 5,6 milijardi kuna – poručila je Marija Hrebac, direktorica HAOD-a, precizirajući da je hrvatska podružnica Sberbanka dio sustava osiguranja depozita te da je osigurano ukupno 3,8 milijardi kuna koje drži 69.858 klijenata od ukupno 69.952 klijenta banke koji imaju depozite. Nije ih osigurano 94, a ponajprije su to financijske institucije. Osiguranu štednju ima oko 64.000 građana i 3300 pravnih osoba.
– Građani bi vrlo brzo, u zakonskom roku, došli do svojih sredstava na računima ako to bude potrebno – odgovorila je Hrebac na pitanje o građanima koji su već pohrlili u banku podići depozite te dodala da su posljednji put kad je to bilo potrebno isplatili uloge u roku od pet do sedam dana.
Na konferenciji za novinare održanoj u Ministarstvu financija sudjelovao je i Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke, koji je govorio o restrikcijama prema ruskim financijskim institucijama.
– Što se tiče restriktivnih mjera koje je EU sinoć i rano jutros donio, još ih proučavamo, a s obzirom na inicijalni uvid, hrvatski Sberbank nije direktno uključen. No svjesni smo da paralelno postoje i američke sankcije, a pod njima su sve institucije, uključujući i Sberbank u Hrvatskoj – kaže Faulend.
Na pitanje o tome kakve bi obligacije vezane za sankcije Hrvatska uopće mogla imati prema SAD-u, s kojim nije vezana odnosima kakve ima s EU, Faulend odgovara:
– Na isti način kao sve druge zemlje, to je pravno pitanje na koje je teško dati adekvatan i korektan odgovor, ja sam ekonomist. U izvanrednim smo okolnostima koje povijesno nismo vidjeli. No zahvalno je što ruska banka nema iole značajan udio na tržištu, zauzima dva posto udjela što nije zanemarivo, ali kad bi se nešto i događalo, utjecaj neće biti znatan.
Za razliku od Amerike, koja je pod sankcije stavila Sberbank i VTB sa svim podružnicama, EU to nije učinio: jučer je zabranjeno kreditiranje i kupnja vrijednosnih papira pet najvećih ruskih banaka u državnom vlasništvu, što uključuje i Sberbank, ali samo u Rusiji, ne u podružnicama izvan matične zemlje. S obzirom na američku tradiciju glorifikacije privatnog vlasništva, zanimljiv je američki odnos prema vlasništvu građana i kompanija s čijim su državama u sukobu; prije samo nekoliko dana američki je predsjednik Joe Biden odlučio sedam milijardi dolara zamrznutih afganistanskih sredstava konfiscirati i podijeliti kao naknadu žrtvama terorističkog napada 11. rujna i humanitarnu pomoć, što nije izazvalo revolt samo među Afganistancima nego i među američkim građanima. Bitno je napomenuti da među uključenima u napad 11. rujna – Afganistanaca nije bilo.
Odljev nije masovan
Malo je vjerojatno da će Europa ići dalje od aktualnih odluka kad su posrijedi sankcije koje se odnose na financijske institucije. Hrvatske su banke na upit o tome kako im se aktualna situacija odražava na poslovanje s klijentima iz Rusije i jesu li imali nekih posebnih aktivnosti poput povlačenja depozita odgovorile putem Hrvatske udruge banaka da će pratiti razvoj situacije i postupati u skladu s daljnjim regulatornim smjernicama, za koje vjeruju da će biti ujednačene na razini EU. Zasad nemaju bitnijih odstupanja u poslovanju. Iz Sberbanka su nam potvrdili da bilježe potražnju za prijevremenim raskidima depozita, ali i da nije posrijedi masovno podizanje novca.
– Panika ne utječe dobro, nema potrebe za panikom i naglim reakcijama – poručili su u skladu s tim klijentima danas i predstavnici HNB-a i sustava osiguranja depozita, kao i da uredno nastave ispunjavati svoje obveze prema banci.
Više o ruskoj invaziji na Ukrajinu čitajte OVDJE.
srećom da tamo nemam račun jer da imam, momentalno bih otišao u banku i podigao sve do zadnjeg centa/lipe! ne samo zbog nesigurnosti držanja novca u toj banci u svjetlu sankcija koje se uvode nego i zbog protesta zbog ruskog napada na Ukrajinu!