Hrvatska je ušla u novu eru visoke nezaposlenosti koja će po svemu sudeći rezultirati valom nepovratnih promjena u društvu čiju je dubinu i ukupne posljedice u ovome trenutku teško sagledati, piše u novom broju magazina Banka. Magazin analizira kakve će socijalne i psihološke posljedice imati visoka i dugotrajna nezaposlenost.
- Dugotrajna nezaposlenost vodi političkoj, socijalnoj i ekonomskoj nestabilnosti. Socijalna cijena je visoka, a plaća se u siromaštvu, porastu kriminala, propadanju regija, porastu zdravstvenih troškova i stvaranju uvjeta za rast nasilja, netrpeljivosti i terorizma. Najvažnija je socijalna isključenost koja se najčešće mjeri stopom siromaštva. Osim doslovnog osiromašenja, dugotrajna nezaposlenost za posljedicu ima i socijalnu izolaciju, marginalizaciju i gubljenje socijalnih mreža. Profesija je jedan od bitnih faktora identiteta u modernim društvima. Vezana je uz 'organizirani' rad, pa ispadanje iz organizacija znači i pitanje preispitivanja identiteta - upozorava na univerzalne socijalne posljedice nezaposlenosti dr. sci. Jasminka Lažnjak, s Odsjeka za sociogiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Inga Žic, ravnateljica Uprave za rad i tržište rada u Ministarstvu gospodarstva, upozorava da više od visoke nezaposlenosti zabrinjava niska zaposlenost.
- Kad bi se dogodilo čudo i preko noći se zaposlilo svih 317.625 nezaposlenih, stopa nezaposlenosti bila bi jedan, a stopa zaposlenosti radno aktivnog stanovništva, a to je ono od 15 do 64 godine povećala bi se samo sa 57 na 59 posto, što je i dalje mala razina iskorištenosti radnoga potencijala zemlje – tvrdi Žic.
Objašnjava da to što imamo puno neaktivnih znači i da imamo vrlo inertno društvo koje se ne želi brzo mijenjati. Naša radna snaga uopće nema interesa za promjenu profesije i radnoga mjesta i u tom je smislu profesionalno i prostorno statična. A upravo oni koji nisu spremni ulagati u svoje obrazovanje u najvećoj su opasnosti od ulaska u dugotrajnu nezaposlenost, dulju od godine dana.
Danas 36 posto dugotrajno nezaposlenih ima samo osnovnu školu i tu se vidi utjecaj obrazovanja na tržište rada, dodaje Žic. Napominje da bi u aktivne mjere tržišta rada trebalo ulagati barem dvostruko više od sadašnjih 125 milijuna kuna godišnje jer to nije dovoljno da se poveća zapošljivost velikog broja dugotrajno nezaposlenih. Za budućnost rada svjetska znanstvena literatura donosi dva scenarija, koji imaju različite socijalne posljedice.
Jedan je "društvo bez zaposlenja" koje predviđa daljnje povećanje nezaposlenosti uvjetovano razvojem tehnologije, a drugi, "društvo pune zaposlenosti" kojeg zastupaju kritičari financijskog/monetarnog kapitalizma koji smatraju da je uzrok nezaposlenosti strukturalne naravi upravo u ovakvom tipu društva.
- Presudan faktor smanjenja nezaposlenosti u Hrvatskoj mogao bi biti značajan porast visokoobrazovanih u strukturi radne snage – rekla je magazinu Banka Jasminka Lažnjak.
Gdje su bili ovi\"strucnjaci\"kada su se firme davale šakom i kapom lopovima?Sada se lupetaju kojekakve teorije o strucnom usavršavanju-gluposti!Zavirite malo iz tih svojih udobnih fotelja u prave proizvodne djelatnosti,pa cete vidjeti da masa radi na radnim mjestima iako ima završene sasvim druge škole a vi trabunjate o inertnosti radnika.Opet su po vašim ideologiziranim shvatanjima radnici krivi za sve a vi\"strucnjaci\"ste nemocni boriti se protiv tog neobrazovanog,inertnog puka.Oni,koji završe neke fakultete ili više škole a ne ulete u državne ustanove,su još gore zaglibili u\"lijepoj vašoj\"