Svako sedmo kućanstvo slama se pod dugovima! Pokazuje to najnovija studija Hrvatske narodne banke o financijskoj stabilnosti u zemlji, iz koje se ne može iščitati gotovo nijedna optimistična poruka. HNB potvrđuje prijašnje procjene pada BDP-a u ovoj godini od 1,6 posto, uz ocjenu da vraćanje zemlje u recesiju ne može spriječiti ni blagi oporavak u drugom dijelu godine. Ne zadrži li Vlada javnu potrošnju pod kontrolom, prijeti i mogućnost gubitka kreditnog rejtinga, sa svim lošim posljedicama na otplatu dugova.
Svaki sedmi pao
HNB se prvi put u svojoj analizi pozabavio i pozicijom stanovništva te su 14 posto zaduženih kućanstava, na koje se odnosi čak 12 posto ukupnih kredita stanovništva, svrstali u kategoriju “ranjivih”, što će reći da jedva spajaju kraj s krajem. Njihovi su dugovi oko 14 milijardi kuna. Udio ranjivih postupno se povećavao od 2009. sa 8 na 14 posto u 2011. i, ako se kriza nastavi, rast će i dalje. Padne li zaposlenost za daljnjih 3 posto, što bi se moglo dogoditi već ove godine, populacija ranjivih skočila bi na 15 posto, a u kombinaciji s rastom kamata ili padom tečaja, i na 17 posto. HNB tvrdi da rast kamatnih stopa za jedan postotni poen ima isti udar na stanovništvo kao i slabljenje tečaja kune od 5 posto. Kućanstva su zavili u crno otkazi i krediti u švicarskim francima. Potkraj ožujka ove godine udio loših kredita privatnom dosegnuo je gotovo 15%, pri čemu se za kredite stanovništvu popeo na 8,7%, a za poduzeća na 20,8%.
Prema šok-scenariju, koji uzima u obzir pad BDP od 4 posto, svaki bi peti dužnik iz privatnog sektora prestao vraćati kredite jer ne bi imao čime, a isto bi se dogodilo i sa 10 posto stambenih kredita. I u “optimističnoj” varijanti pada od 1,6 posto stambene će kredite prestati vraćati 6,5 posto dužnika, a kod tvrtki njih 25 posto! Sve će to, naravno, imati utjecaja i na poslovanje banaka, a ako je vjerovati simulacijama, tek dvije, tri manje mogle bi dospjeti u ozbiljnije teškoće ostvare li se najcrnje prognoze. Rezerve ostalih banaka dovoljno su velike i za ovaj val krize. No, opća je poruka analize da alternative štednji nema, posebno kad je riječ o državnoj potrošnji i javnim financijama jer se zbog teškoća bankarskog sektora u eurozoni očekuje smanjen dotok kapitala iz inozemstva, pa čak i njegovo povlačenje. Glavni izvor sredstava za kreditiranje investicija i potrošnje bit će domaća štednja.
– Prostor za protucikličko djelovanje fiskalne i monetarne politike je sužen. Recesijska je kretanja u kratkom roku teško izbjeći jer fiskalna politika mora ostati usmjerena na proračunsku konsolidaciju kako bi zadržala kontrolu nad javnim dugom i tako osigurala pristup zemlje inozemnim financijskim tržištima – navode autori analize.
Samo za izvoz
Eurozona će se, prema njihovoj procjeni, ove godine također naći na rubu recesije, prijete joj brojni rizici iz bankarskog sektora, a osim inozemnih puno je i domaćih problema koji mogu pogoršati stanje. Jedan od njih bi bio i neuspjeh Vlade u smanjenju proračunskih rashoda ili pak očuvanju kreditnog rejtinga. HNB poručuje da su u ovoj godini pomogli bankama da dođu do dodatnog kapitala, ali “ubuduće će prostor za tu vrstu djelovanja biti malo sužen” premda ukupan financijski sustav i nadalje ima dovoljno pričuva da i u slučaju većih poremećaja u okružju izbjegne snažniji kreditni lom, istodobno očuvavši stabilnost tečaja. Poduprijet će kreditnu politiku banaka koja bi bila usmjerena na izvozni sektor, a svjesni su da će problemi brojnih dužnika, posebno onih u sektoru nekretnina, biti trajnije naravi.
ti siguroo imaš od čega štedjeti kad imaš dvadeset tisuća plaće-- filozof!